Fotografija: © European Union 2020
Europska komisija predstavila je u srijedu u Bruxellesu Europski zeleni dogovor, takozvani European Green Deal, kojim bi Europska unija do 2050. godine trebala postati prvi klimatski neutralni kontinent na svijetu.
«Europski zeleni plan je naša nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi», poručila je nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u srijedu gdje je predstavila svoj reformski paket.
Prema njezinim riječima taj se plan sastoji od 50 praktičnih koraka koji će obuhvatiti sve sektore gospodarstva – od prometa, energetike, poljoprivrede i građevinarstva pa sve do proizvodnje čelika, cementa, tekstila ili kemikalija. Najvažniji cilj Komisijinog plana je smanjenje emisije štetnih plinova do 2030. godine za 50 posto te postizanje nulte emisije plinova i potpuna dekarbonizacija do 2050. godine.
Takozvani Green Deal uključuje i mjere za poticanje učinkovitog korištenja resursa prelaskom na kružno gospodarstvo, a veliki će se naglasak staviti na gospodarenje otpadom i recikliranje kako bi se postigla nulta stopa otpada.
Sporazum podrazumijeva i prijelaz na čiste i obnovljive izvore energije, poticanje energetske učinkovitosti, a najavljena je i strategija za održivu proizvodnju i distribuciju hrane prema modelu «od farme do stola». Takva “zelena poljoprivreda” podrazumijevala bi i smanjenje uporabe pesticida, umjetnih gnojiva i antibiotika u proizvodnji hrane, poticanje organske poljoprivrede, zaštitu okoliša i bioraznolikosti.
Novim reformskim paketom predviđeno je i okretanje prijevoznim sredstvima koja manje zagađuju okoliš poput električnih automobila ili vlakova. Kako bi se osiguralo postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, Europska će komisija u roku od 100 dana predstaviti i prvi europski zakon o klimi.
Ursula von der Leyen najavila je da nitko neće biti zapostavljen zato što je Zelenim sporazumom posebna pozornost posvećena upravo slabije razvijenim državama članicama. «Jedini način da ova tranzicija uspije je da funkcionira za sve», istaknula je njemačka demokršćanka. Poručila je i da ostvarenje tog reformskog paketa neće biti lagano, ali je izrazila uvjerenost da je to izvedivo. «Želimo biti ambiciozni koliko god možemo i realni koliko god možemo», izjavila je šefica Europske komisija poručivši da bi cijena nedjelovanja bila prevelika.
Tijekom dvosatne rasprave u Europskom parlamentu svoja su mišljenja iznijeli i brojni europarlamentarci. Nizozemka Ester de Lange koja pripada klubu Europske pučke stranke izjavila je da njezin klub ima moralnu obvezu štititi planet. «Mi smo posljednji naraštaj koji to može. Koherentna i konzistentna industrijska politika i ambiciozni zeleni dogovor moraju ići zajedno, povezujući ono najbolje i najpametnije kako bi se došlo do pametnih rješenja. Ako drugi dijelovi svijeta ne prihvate ova pravila, EU bi trebao ponovno razmotriti slobodan pristup europskom tržištu», zaključila je nizozemska europarlamentarka.
Kako bi se Europski zeleni sporazum ostvario, nužna su velika ulaganja. Procjenuje se da će biti potrebno 260 milijardi eura dodatnih ulaganja kako bi se ostvarili trenutačni klimatski i energetski ciljevi do 2030. godine. Europska komisija bi početkom iduće godine trebala predstaviti investicijski plan koji bi trebao pomoći u ostvarenju najavljenih ciljeva.
