Fotografija: Aladdin Hammami
Najmanje 384.000 ljudi je poginulo u Siriji, uključujući više od 116.000 civila, otkad je rat počeo u ožujku 2011., priopćila je u subotu Sirijska udruga za praćenje ljudskih prava.
Pokrenut smrtonosnom represijom nad prosvjedima, sukob je uvukao vanjske sile u komplicirani rat u koji su uključene pobunjeničke frakcije, džihadističke skupine i strani interesi.
Rat ulazi u desetu godinu, a vlada predsjednika Bashara al-Assada kontrolira više od 70 posto sirijskog teritorija, zahvaljujući vojnoj potpori svojih saveznika Rusije, Irana i libanonske militantne skupine Hezbollah.
Sukob je “najgora katastrofa koju je čovjek stvorio od Drugog svjetskog rata”, izjavio je 2017. šef UN-a za ljudska prava.
Rat je uništio gospodarstvo i natjerao više od 11 milijuna Sirijaca da napuste svoje domove.
Prema izvještaju koji se oslanja na mrežu izvora u Siriji, najnovija smrtna stopa uključuje oko 22.000 djece i 13.000 žena.
Poginulo je najmanje 129.476 sirijskih vojnika, pripadnika savezničkih snaga i pripadnika milicija uključujući 1.677 pripadnika Hezbollaha.
Poginulo je gotovo 57.000 pobunjenika, kao i 13.624 pripadnika sirijskih demokratskih snaga koje su predvodile kurdske vlasti, a koje su predvodile kampanju koju je podržala SAD protiv Islamske država.
Izvještaj spominje 67.296 smrtnih slučajeva među džihadistima lojalnim IS-u ili Hayatu Tahriru al-Shamu, savezu koji je vodio bivši član Al-Qaede koji dominira u posljednjoj pobunjeničkoj enklavi u regiji Idlib na sjeverozapadu.
Poginule su 421 neidentificirane žrtve.
Nakon nedavnog napretka sirijske vlade, provincija Idlib posljednje je bojno polje između vladinih snaga, i džihadista i njihovih pobunjeničkih saveznika.
Damask je pokrenuo ofenzivu za zauzimanje regije u prosincu, zbog čega je blizu milijun ljudi pobjeglo, prije nego što su Ankara i Moskva počeli pregovore o primirju ranije ovog mjeseca.
Nevladine organizacije i dalje osuđuju kršenje ljudskih prava od strane sirijske vlade, uključujući smrtonosne kemijske napade, mučenja i proizvoljna uhićenja.
Deseci tisuća ljudi bili su izloženi prisilnim nestancima od strane vlade ili bezbroj naoružanih skupina, izvijestile su nevladine organizacije.
Rat je uništio infrastrukturu i ključne sektore gospodarstva, uključujući naftnu industriju.
