Fotografija: Pixabay
U Europskoj uniji se već danima vode žestoki prijepori oko izdavanja euroobveznica kako bi se ublažile posljedice krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Zamisao koja stoji iza takozvanih koronaobveznica je da se ekonomski jače države povežu sa slabijima te da izdaju zajedničke obveznice. Gospodarski slabije države bi u tom slučaju morale plaćati znatno niže kamate jer bi rizik za ulagače zbog visokog kreditnog rejtinga zemalja poput Njemačke bio niži.
Devet zemalja članica EU-a, među kojima su i Italija, Francuska i Španjolska, već danima pozivaju na hitno izdavanje koronaobveznica, ali se Nizozemska, Njemačka, Austrija i Finska oštro protive takvom prijedlogu jer bi njihove zemlje u tom slučaju morale plaćati veće kamate.
Kako bi se nešto možda napokon i pokrenulo po tom pitanju, skupina talijanskih političara sa sjevera Italije, među kojima su i talijanski zastupnik u Europskom parlamentu Carlo Calenda te gradonačelnici Venecije, Milana, Padove i Bergama, odlučili su se na neobičan korak. U pismu koje je objavljeno u njemačkom listu Frankfurter Allgemeine Zeitung apeliraju na njemačke vlasti da pokažu odgovornost i solidarnost.
“Dragi njemački prijatelji, s pojavom koronavirusa je u zapadnom svijetu ponovno postala važna zajednička povijest. Nakon 30 godina tijekom kojih je u središtu bilo gospodarstvo izazovi su danas poprimili drugu dimenziju: političku, kulturološku i međuljudsku. Prvi se izazov tiče opstanka Europske unije. Europska unija danas nema alata za zajedničku reakciju na krizu. No ako sad ne dokaže svoje postojanje, onda će i prestati postojati”, napisala je skupina talijanskih političara u uvodu svoga pisma upućenom Nijemcima.
Liebe deutsche Freunde, wir brauchen #Eurobond nicht für die Reduzierung der Staatsschulden Italiens, sondern für einen Rettungsplan der Europäischen Kommission. Ihr seid eine große Nation, seid auf der richtigen Seite der Geschichte. pic.twitter.com/GDjhQ2qm3T
— Carlo Calenda (@CarloCalenda) March 31, 2020
Talijanski političari napominju da je devet europskih država, uključujući i Italiju, predložilo izdavanje zajedničkih euroobveznica kako bi pronašli rješenje za izlazak iz trenutačne krize. “Ne tražimo kolektivizaciju starog javnog duga, nego da nam se stavi na raspolaganje dovoljno sredstava za veliki europski plan za spas gospodarstva, zdravstvenog i socijalnog sustava”, stoji dalje u pismu.
U pismu upozoravaju da Nizozemska predvodi skupinu zemalja koje se protive toj strategiji te ističu da očito i Njemačka želi biti dio te skupine. “Nizozemska je država koja svojim poreznim sustavom već godinama oduzima europskim državama porezne prihode. A cijenu za to moraju platiti naši javni proračuni i socijalno ugroženi u našim zemljama”, ističu Talijani u svom pismu poručujući da je nizozemski stav ogledni primjer za nedostatak etike i solidarnosti.
U pismu se podsjeća na to da su mnoge europske države pokazale solidarnost s Njemačkom nakon Drugog svjetskog rata pa sve do njemačkog ujedinjenja. Dugovi Njemačke nakon 1945. godine iznosili su 29,7 milijardi njemačkih maraka, napisali su talijanski političari podsjećajući na to da Njemačka te dugove nikad ne bi mogla otplatiti. “Godine 1953. je zatim u Londonu 21 zemlja, uključujući i Francusku, Italiju, Španjolsku i Belgiju, omogućila Njemačkoj da se ti dugovi prepolove te su joj odobrile odgodu otplate preostalih dugova. Tako je Njemačka uspjela izbjeći državni bankrot”, poručili su Talijani ističući da se njihova domovina i danas ponosi tom odlukom.
“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže pri donošenju ispravnih odluka. Vaše je mjesto uz europske institucije te vrijednosti slobode i solidarnosti, a ne kao sljedbenici sitničavog, nacionalnog egoizma”, poručili su talijanski političari na kraju svojeg pisma.
