Fotografija: Pixabay
Hrvatski bruto domaći proizvod bi se prema procjeni Svjetske banke ove godine zbog pandemije koronavirusa mogao smanjiti za 6,2 posto, a stopa nezaposlenosti mogla bi se popeti iznad 9 posto.
“Nakon što je 2019. godine napokon dosegnula razinu BDP-a iz vremena prije krize iz 2008. godine, Hrvatska se nalazi na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla dovesti do smanjenja hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto“, navodi se u najnovijoj analizi Svjetske banke koja je objavljena u četvrtak.
Budući da su zemlje diljem svijeta uvele zabrane putovanje te da je gospodarska aktivnost usporila u glavnim trgovinskim partnerima Hrvatske, Svjetska banka procjenjuje da će najteže posljedice osjetiti hrvatski turizam, ali i izvoz robe.
Stručnjaci te institucije očekuju da bi deficit proračuna ove godine mogao dosegnuti 8 posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.
No prema procjeni Svjetske banke, kriza koju je uzrokovala pandemija koronavirusa će do sredine godine polako nestati, što bi moglo dovesti do oporavka hrvatskog gospodarstva već 2021. i 2022. godine. Nakon znatnog pada u 2020. godini, hrvatski bi BDP tako već iduće godine mogao narasti za 4,6 posto. 2021. godine bi se trebao ponovno smanjiti i proračunski deficit i to na razinu od 6,4 posto.
Stručnjaci Svjetske banke istovremeno poručuju da bi Hrvatska trenutačnu krizu mogla iskoristiti da promjeni svoj model rasta i poboljša svoju otpornost na vanjske šokove.
Svjetska banka procjenjuje da će 2020. godine recesija nastupiti ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Europi i središnjoj Aziji, a pad gospodarstva mogao bi iznositi od 2,8 do 4,4 posto. No dobra je vijest da bi već iduće godine trebao nastupiti oporavak potaknut uvođenjem mjera javne politike, postupnim oporavkom cijena roba u svijetu i jačanjem trgovine.
U izvješću se naglašava važnost odlučnih mjera javne politike koje su usmjerene na ulaganja u sustav zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građana te potporu privatnom sektoru. Ističe se da zemlje u Europi i središnjoj Aziji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Osim toga, Svjetska banka navodi da bi ciljane državne subvencije mogle znatno pomoći malim i srednjim poduzećima koja su osobito pogođena krizom koju je uzrokovala pandemija koronavirusa.
“Donositelji odluka moraju odlučno djelovati u ovim iznimno teškim vremenima. Potrebno je brzo djelovati kako bi se ojačali zdravstveni sustavi i sustavi socijalne zaštite, pružila potpora privatnom sektoru te očuvali financijska stabilnost i povjerenje jer je sve to ključno za živote ljudi”, izjavio je potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Cyril Muller.
Kako bi se zaštitile najranjivije skupine građana te potaknuo gospodarski oporavak, Svjetska banka ističe da će u idućih 15 mjeseci državama pružiti financijsku potporu u iznosu od 160 milijardi dolara.
