Fotografija: Dimitris Vetsikas, Pixabay
Danas je Europska Komisija u suradnji s predsjednikom Europskog vijeća iznijela europski plan za postupno ukidanje mjera blokade uvedenih kao odgovor na pandemiju koronavirusa.
“Sada dok traje aktivna borba protiv virusa, na snazi su nužne izvanredne mjere koje su poduzele države članice i EU. One su usporile širenje virusa i spasile tisuće života. Međutim, ove mjere i prateća neizvjesnost imaju dramatičnu cijenu za ljude, društvo i gospodarstvo i ne mogu trajati u nedogled”, navodi se u uvodu Komisijinog plana.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je: „Spasiti živote i zaštititi Europljane od koronavirusa naš je prioritet broj jedan. Istodobno je vrijeme za pogled unaprijed i usredotočenje na zaštitu sredstava za život. Iako se uvjeti u državama članicama i dalje uvelike razlikuju, svi Europljani s pravom se pitaju kada i kojim redoslijedom će se mjere moći ukidati. Odgovorno planiranje na terenu i mudro uravnoteživanje interesa zaštite javnog zdravlja s onima funkcioniranja naših društava, treba čvrst temelj. Zato je Komisija izradila katalog smjernica, kriterija i mjera koji pružaju osnovu za promišljeno djelovanje. Snaga Europe nalazi se u njenoj socijalnoj i ekonomskoj ravnoteži. Zajedno učimo jedni od drugih i pomažemo našoj Europskoj uniji da izađe iz ove krize. “
Povjerenica za zdravstvo i sigurnost hrane Stella Kyriakides rekla je: “Povratak u normalu nakon zastoja zahtijeva pažljivo koordiniran i europski pristup između država članica, temeljen na znanosti i u duhu solidarnosti. Od presudnog je značaja da naši zdravstveni sustavi imaju mogućnost liječenja u slučaju povećanja broja slučajeva, da su dostupni potrebni osnovni lijekovi i oprema te da imamo testiranje i praćenje velikog obujma. Znamo da će taj put biti dug i postupan i da će posljedice ove neviđene zdravstvene krize biti dugotrajne. Dok se ne pronađu efikasni tretmani i cjepivo, morat ćemo naučiti živjeti s ovim virusom. Ali Europa će se vratiti na noge, zajedno i ujedinjena. To je jedini način.”
Uvažavajući posebnosti svake zemlje, europski plan uspostavlja sljedeća ključna načela:
Vrijeme je ključno. Odluka da je nastupilo vrijeme za popuštanje mjera treba se temeljiti na ovim kriterijima:
– Epidemiološki kriteriji koji pokazuju da se širenje bolesti značajno smanjilo i stabiliziralo tijekom dugog razdoblja.
– Dovoljan kapacitet zdravstvenog sustava, uzimajući u obzir zauzetost kapaciteta intenzivne njege, dostupnost zdravstvenih radnika i medicinskog materijala.
– Odgovarajući nadzorni kapacitet, uključujući opsežni kapacitet ispitivanja za brzo otkrivanje i izoliranje zaraženih osoba, kao i sposobnost praćenja.
Trebamo europski pristup. Iako se vrijeme i načini uklanjanja mjera razlikuju između država članica, potreban nam je zajednički okvir koji se temelji na:
– Znanosti s javnim zdravstvom u središtu, istodobno priznajući da ukidanje restriktivnih mjera uključuje uravnoteženje koristi od javnog zdravlja sa socijalnim i ekonomskim učincima.
– Koordinaciji između država članica, kako bi se izbjegli negativni učinci. To je pitanje od zajedničkog europskog interesa.
– Poštivanju i solidarnosti. Ovo je bitno kako za zdravstveni tako i za socio-ekonomski aspekt. U najmanju ruku, države članice trebale bi pravovremeno obavijestiti jedne druge i Komisiju prije nego što ukinu mjere i uzmu u obzir njihova stajališta.
Faza izlaska iz primjenjenih mjera zahtjeva zajedničke mjere, uključujući:
– Prikupljanje usklađenih podataka i razvoj snažnog sustava izvještavanja i praćenja kontakata, uključujući digitalne alate koji u potpunosti poštuju privatnost podataka;
– Proširenje kapaciteta ispitivanja i usklađivanje metodologija ispitivanja. Komisija je – uz savjetovanje s Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti – danas usvojila Smjernice o različitim testovima na koronavirus i njihovom učinku;
– Povećanje kapaciteta i otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, posebno u svrhu rješavanja predviđenog porasta infekcija nakon ukidanja restriktivnih mjera;
– Nastavak jačanja kapaciteta medicinske i osobne zaštitne opreme.
– Razvijanje sigurnih i učinkovitih tretmana i lijekova, kao i razvoj i brzo praćenje uvođenja cjepiva za zaustavljanje koronavirusa.
SLJEDEĆI KORACI
Plan Komisije navodi konkretne preporuke koje države članice trebaju uzeti u obzir prilikom planiranja ukidanja mjera zaštite:
– Mjere bi trebale biti postupne: mjere bi trebale biti ukinute u različitim koracima, a između njih bi trebalo biti dovoljno vremena za mjerenje učinka.
– Opće mjere bi trebale postupno zamijeniti ciljanim mjerama. Na primjer, dulju zaštitu najugroženijih skupina; omogućavanje postupnog povratka potrebnih gospodarskih aktivnosti; intenziviranje redovitog čišćenja i dezinfekcije prometnih čvorišta, trgovina i radnih mjesta; zamjena općih izvanrednih stanja ciljanim vladinim intervencijama kako bi se osigurala transparentnost i demokratska odgovornost.
– Kontrole unutarnjih granica trebaju se ukinuti koordinirano. Ograničenja putovanja i granične kontrole trebalo bi ukloniti kada se epidemiološka situacija pograničnih regija dovoljno izjednači. Vanjsku granicu trebalo bi ponovo otvoriti u drugoj fazi i uzeti u obzir širenje virusa izvan EU-a.
– Ponovni početak ekonomske aktivnosti trebao bi biti postupan: postoji nekoliko modela koji se mogu primijeniti, npr. poslovi pogodni za rad na daljinu, ekonomski značaj, smjene radnika itd. Cijelo se stanovništvo ne smije se istovremeno vratiti na radno mjesto.
– Okupljanja ljudi trebaju se postupno dopuštati, uzimajući u obzir specifičnosti različitih kategorija aktivnosti, kao što su:
- Škole i sveučilišta;
- Komercijalna djelatnost (maloprodaja) s mogućim stupnjevanjem;
- Mjere društvene aktivnosti (restorani, kafići) s mogućim stupnjevanjem;
- Masovna okupljanja
Napori na sprječavanju širenja virusa trebaju se nastaviti, uz kampanje podizanja svijesti kojima se stanovništvo potiče na jačanje higijenskih praksi i socijalnu distancu.
Potrebno je kontinuirano pratiti djelovanje i razvijati spremnost za povratak na pooštrene mjere zadržavanja.
Iako se mjere zatvaranja postupno ukidaju, postoji potreba za strateškim planiranjem oporavka, revitalizacijom gospodarstva i vraćanjem na put održivog rasta. To uključuje omogućavanje dvostrukog prijelaza prema zelenijem i digitalnom društvu te izvlačenje svih pouka iz trenutne krize za spremnost i otpornost EU-a. Komisija će izraditi plan oporavka na temelju obnovljenog prijedloga za sljedeći dugoročni proračun EU (Višegodišnji financijski okvir) i ažuriranog radnog programa Komisije za 2020. godinu.
