Fotografija: Mandy Fontana, Pixabay
Prodajna vrijednost poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića koji su zaštićeni europskim oznakama zemljopisnog podrijetla u prosjeku je dvostruko veća od cijene koju postižu slični proizvodi koji nemaju tu oznaku, pokazuje istraživanje koje je provela Europska komisija.
“Koristi koje od oznaka zemljopisnog podrijetla imaju proizvođači očite su: omogućuju im da svoje proizvode prodaju po višim cijenama potrošačima koji traže autentične regionalne proizvode. Oznake zemljopisnog podrijetla jedan su od ključnih elemenata naših trgovinskih sporazuma. Zaštitom proizvoda u cijelom svijetu sprječavamo zlouporabu naziva proizvoda i čuvamo dobar ugled europskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića”, izjavio je povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowski.
Prihodi od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i pića čije je nazive Europska unija zaštitila “oznakama zemljopisnog podrijetla” (OZP-i) iznose 74,76 milijardi eura. Više od petine tog iznosa ostvaruje se izvozom izvan Europske unije.
Oznake zemljopisnog podrijetla proizvoda dio su sustava prava intelektualnog vlasništva Europske unije kojim ih se na zakonit način štiti od imitacije i zlouporabe. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i vina štite se zaštićenim oznakama izvornosti (ZOI) i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla (ZOZP), a jaka alkoholna pića oznakama zemljopisnog podrijetla (OZP). Europska unija štiti i oznaku zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS), kojom se ističu tradicionalni aspekti proizvoda, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Vrijednost prodaje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom ZTS iznosi 2,3 milijarde eura.
Studija se temeljila na ukupno 3.207 proizvoda, koliko ih je krajem 2017. bilo zaštićeno u 28 država članica EU-a. Do kraja ožujka 2020. zaštićena su ukupno 3.322 proizvoda.
Prema studiji, proizvođači ostvaruju jasnu gospodarsku korist u smislu marketinga i povećanja prodaje zahvaljujući visokoj kvaliteti i ugledu tih proizvoda te spremnosti potrošača da plate više za izvorne proizvode.
Procijenjena prodajna vrijednost proizvoda zaštićenih oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta u 2017. iznosila je oko 77,15 milijardi eura, što je 7 posto ukupne prodajne vrijednosti proizvoda europskog sektora hrane i pića (oko 1.101 milijarda eura u 2017). Više od polovice tog iznosa (39,4 milijarde eura) ostvareno je prodajom vina, 35 posto (27,34 milijarde eura) prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a 13 posto (10,35 milijardi eura) prodajom jakih alkoholnih pića.
Od 3.207 oznaka proizvoda registriranih 2017. (oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijaliteti) 49 posto bila su vina, 43 posto poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, a 8 posto jaka alkoholna pića.
Proizvodi zaštićeni oznakama zemljopisnog podijetla čine 15,5 posto ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a. Vino je i dalje najvažniji proizvod u smislu ukupne prodajne vrijednosti (51 posto) i obujma trgovine s trećim zemljama (50 posto). SAD, Kina i Singapur najvažnija su odredišta proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla EU-a: više od polovine izvozne vrijednosti tih proizvoda ostvareno je izvozom u te zemlje.
Oznake ZOI i ZOZP razlikuju se prvenstveno po postotku obveznog udjela sirovina podrijetlom s određenog područja ili po tome koje se faze proizvodnje moraju odvijati u određenoj regiji. Neke su od poznatih oznaka zemljopisnog podrijetla Bayerisches Bier, Champagne, Irish Whiskey, masline Kalamata, Parmigiano Reggiano, Polska Wódka, Queso Manchego i Roquefort.
Oznakom zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS) ističu se tradicionalni aspekti, kao što su tradicionalna metoda proizvodnje ili tradicionalni sastav, bez povezanosti s konkretnim zemljopisnim područjem. Neki su od primjera poznatih zajamčeno tradicionalnih specijaliteta Bacalhau de Cura Tradicional Portuguesa, Amatriciana tradizionale, Hollandse maatjesharing i Kriek.
