Fotografija: © Europska unija 2020
Kao što se moglo i očekivati, Šveđani nisu najbolje reagirali na instrument za oporavak europskog gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa u iznosu od 750 milijardi eura koji je jučer u Europskom parlamentu u Bruxellesu predstavila šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Švedski premijer Stefan Löfven oglasio se u srijedu navečer pismenim priopćenjem u kojem je izrazio bojazan da će Švedska za taj plan morati izdvojiti veliku svotu novca. “Švedska je uvijek inzistirala na tome da bi se taj fond trebao usredočiti na davanje kredita, što nudi snažnije poticaje za učinkovito korištenje novca”, poručio je švedski socijaldemokrat.
Löfvenov stav podržavale su gotovo sve stranke u švedskom parlamentu. Liberal Mats Persson izjavio je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter da „sve zemlje moraju imati osjećaj da su same odgovorne za vlastiti gospodarski razvoj. „Ovdje je riječ o zemljama koje već dugo vremena nemaju solidne javne financije“, izjavio je Persson dodavši da se zalaže za zajednička ulaganja koja bi stvorila vrijednost za cijelu Europsku uniju, poput investicija u 5G mrežu, elektroenergetske mreže ili izgradnju željezničkih pruga.
Bivša švedska povjerenica Europske komisije za trgovinu Cecilia Malmström je, s druge strane, upozorila da bi se Švedska s takvim stavom mogla izolirati u Europskoj uniji. “Suočeni smo s najvećom krizom, milijunima nezaposlenih te možda i stotinu tisuća mrtvih. Jasno je da moramo podržati Europu. To je u interesu Švedske”, poručila je Malmström.
Austrijski kancelar Sebastian Kurz izjavio je u srijedu da je prijedlog Europske komisije polazište za pregovore. “Ono o čemu još moramo pregovarati su visina te odnos između bespovratnih sredstava i kredita”, poručio je Kurz u srijedu. Dok neke zemlje traže što je moguće više, zemlje poput Nizozemske, Švedske, Danske i Austrije zalažu se za kredite zbog odgovornosti prema vlastitim poreznim obveznicima, dodao je austrijski kancelar.
Švedska, Danska, Austrija i Nizozemska, koje su poznate i pod imenom štedljiva četvorka, protive se ideji da se pomoć teško pogođenim zemljama poput Italije, Španjolske i Grčke isplaćuje u obliku bespovratnih sredstava.
Europska komisija predložila je u srijedu dugogodišnji proračun Europske unije u iznosu od 1.100 milijardi eura te instrument za oporavak gospodarstva od koronakrize težak 750 milijardi eura. Taj se instrument sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći koje bi dobile najteže pogođene države članice te 250 milijardi povoljnih kredita.
Instrument za oporavak trebao bi se financirati zaduživanjem Europske komisije na tržištima kapitala uz jamstvo država članica, a cijeli posuđeni iznos trebao bi biti otplaćen do 2058. godine jer će se ići na obveznice s maksimalnim rokom dospijeća od 30 godina. Za otplatu duga postoje samo tri načina: povećati doprinose zemalja članica europskom proračunu, smanjiti proračunske rashode ili uvesti nove poreze na europskoj razini. Komisija predlaže treću opciju, odnosno da se uvedu novi proračunski prihodi putem novih poreza.
Jučer predstavljeni plan Europske komisije moraju jednoglasno prihvatiti sve zemlje članice. Da će pregovori o programu za oporavak europskog gospodarstva biti teški i dugotrajni, ocijenila je u srijedu i njemačka kancelarka Angela Merkel.
