Fotografija: © Europska unija 2020, Marc Dossmann
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na dokument vrijedan 750 milijardi dolara.
Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovarati o instrumentu za oporavak pod imenom “EU sljedeće generacije” u iznosu od 750 milijardi eura te prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna u ukupnoj vrijednosti od 1.100 milijardi eura.
Instrumentu za oporavak teškom 750 milijardi eura, od čega bi 500 milijardi trebalo biti isplaćeno u obliku bespovratnih sredstava, a preostalih 250 milijardi eura u obliku povoljnih zajmova, kako je predložila Europska komisija, protivi se takozvana “štedljiva četvorka”, odnosno Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.
Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.
Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene.
“Ne. To sigurno ne. Misim da možemo biti zadovoljni s obzirom na to da su kriteriji po kojima je radila Europska komisija bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Leyen”, izjavio je hrvatski premijer.
“Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja”, dodao je.
Najviše poteškoća u pregovorima očekuje se zbog stajališta “štedljive četvorke” koja se protivi predloženom iznosu paketa za oporavak i ne želi da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć nego kao zajmovi.
Postoji nezadovoljstvo i kod nekih zemalja iz skupine prijatelja kohezije koje se pribojavaju da će dobiti manje novca, a da će veći dio pripasti bogatijim državama koje su i prije koronakrize bile u teškoćama.
Plenković kaže kako sa “štedljivim zemljama” još treba razgovarati, ali ističe da je većina članica “vrlo sklona” prijedlogu Europske komisije.
“On pokazuje da EU stoji iza svakog svog građanina u svakoj državi članici nakon ovakve krize bez presedana”, istaknuo je.
“Vjerujem da ćemo s obzirom na okolnosti, već na početku njemačkog predsjedanja doći u poziciju da nakon ove preliminarne rasprave krenemo u dogovor jer je bitno da se on postigne što prije kako bi sve moglo biti u funkciji početkom siječnja 2021.”, dodao je hrvatski premijer.
Njemačka 1. srpnja preuzima od Hrvatske šestomjesečno rotirajuće predsjedanje EU-om.
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je u petak uoči samita da je plan za oporavak zajedno s novim višegodišnjim proračunom prilika koju EU ne smije propustiti. Upozorila je da se dogovor mora postići brzo jer nema vremena za gubljenje.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel naglasio je u pozivnom pismu europskim čelnicima da bi sastanak u petak trebao biti “ključni korak” prema dogovoru koji bi se trebao postići na sljedećem sastanku na koji bi šefovi država ili vlada trebali osobno doći u Bruxelles.
Neslužbeno se govori da bi se se taj samit trebao održati u prvoj polovici srpnja, a kao mogući datumi navode se 9. i 10. srpanj.
Zadnji fizički samit EU-a održan je 20. i 21. veljače u Bruxellesu kada čelnici nisu uspjeli postići dogovor o višegodišnjem financijskom okviru. No to je bilo prije pandemije koronavirusa koja je potpuno promijenila situaciju, gotovo potpuno zaustavila gospodarstvo kojem prijeti najveća recesija od Velike depresije krajem 20-tih godina prošlog stoljeća.
