Fotografija: © Europska unija 2020
Čelnici zemalja članica Europske uniije osobno će se okupiti u Bruxellesu sredinom srpnja na novom samitu o planu oporavka i Višegodišnjem financijskom okviru, potvrdio je u petak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Michel je nakon završetka virtualnog samita, na kojem su čelnici EU-a imali prvu raspravu o prijedlogu Komisije, izjavio da se “pojavljuje konsenzus o planu za oporavak i višegodišnjem finanacijskom okviru” i da će uskoro izići s konkretnim prijedlogom koji će biti podloga za raspravu na samitu u sredinom srpnja.
“Odlučan sam odmah početi s pregovorima sa zemljama članicama i namjeravamo održati fizički samit negdje oko polovice srpnja u Bruxellesu”, rekao je Michel na konferenciji za novinare.
Zadnji fizički sastanak na vrhu održan je prije pandemije koronavirusa 20. i 21. veljače. U međuvremenu su svi sastanci na ministarskoj razini i na razini šefova država ili vlada održavani putem video-veze.
Iako je taj novi način rada, kojem se moralo pribjeći zbog više sile, omogućio koliko-toliko nastavak rada u europskim insitutucijama, ipak je po mnogima upitna efikasnost tih sastanaka na daljinu. To pogotovo vrijedi za teška pitanja poput višegodišnjeg proračuna pa je stoga od početka bilo jasno da će za dogovor trebati fizički samit, jedan ili više njih.
Virtualni samit u petak završio je očekivano bez dogovora te i dalje postoje znatne razlike među članicama o samom iznosu sredstava za oporavak, hoće li se pomoć davati u obliku bespovratnih sredstava ili povoljnih zajmova.
Nema slaganja ni oko kriterija za dodjelu sredstava i pod kojim uvjetima. Sporno je i pitanje rabata na koji ima pravo nekoliko zemalja članica neto-uplatiteljica kako ne bi previše uplaćivale u europski proračun.
Europska komisija je 27. svibnja predložila plan za oporavak gospodarstva od koronakrize vrijedan 750 milijardi eura te Višegodišnji financijski okvir (VFO) od 1.100 milijardi eura.
Plan oporavka nazvan “EU sljedeće generacije” sastoji od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima, te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi. Ukupno se za VFO i instrument za oporavak i otpornost predlaže 1.850 milijardi eura.
Hrvatskoj je namijenjeno više od deset milijardi eura u četiri godine. Tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.
