Fotografija: © Europska unija 2020
Češka, Mađarska i Poljska odbacile su u četvrtak prijedlog reforme azila koju je u srijedu predstavila Europska komisija.
“Nema napretka”, poručio je mađarski premijer Viktor Orban na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim poljskim i češkim kolegom u četvrtak u Bruxellesu.
Mađarski je premijer kritizirao činjenicu da predložena reforma još uvijek uključuje planove o raspodjeli migranata po zemljama članicama na temelju kvota. Istovremeno je upozorio da novi Pakt o migracijama i azilu ne sadrži planove o izgradnji centara za prihvat migranata izvan Europske unije. “Raspodjela i kvote ostaju i dalje raspodjela i kvote, svejedno kako ih nazovete. Nije dovoljno samo promijeniti njihov naziv”, upozorio je mađarski čelnik.
Češki premijer Andrej Babiš istaknuo je da EU mora “zaustaviti migracije”, dodajući da je zato nužno izgraditi takozvane hotspotove izvan Europske unije. Ustvrdio je i da Unija mora pregovarati s Libijom i Sirijom kako bi ljudi ostali u tim zemljama.
Poljski premijer Mateusz Morawiecki poručio je da zemlje Višegradske skupine, kojoj pripada i Slovačka, ostaju pri svom stavu da se migracijska politika Europske unije mora oslanjati na “rigoroznu i učinkovitu politiku kontrole granica” te pružanju pomoći matičnim zemljama izbjeglica i migranata.
“Želimo sprječavati probleme na izvoru, umjesto da se moramo baviti ogromnim i kontroverznim prijedlozima”, istaknuo je poljski premijer.
Čelnici Češke, Mađarske i Poljske prethodno su se u Bruxellesu sastali s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. Istaknuli su da neće odbiti daljnju diskusiju o prijedlogu Europske komisije, ali i da očekuju dugačku raspravu.
Europska komisija je u srijedu predstavila dugo očekivani Pakt o migracijama i azilu koji predviđa bržu i pojačanu deportaciju nezakonitih migranata, pojačane kontrole na vanjskim granicama EU-a i ubrzanje postupaka zahtjeva za azil.
Prema tom prijedlogu, ako se neka zemlja na vanjskim granicama EU-a nađe pod povećanim pritiskom migranata, ona može zatražiti “aktiviranje obvezne solidarnosti” i raspodjelu migranata, o čemu bi zatim odlučivala Europska komisija.
Glavna izvršna agencija EU-a procjenjivala bi koliko bi se migranata i izbjeglica trebalo preuzeti i raspodijeliti po drugim zemljama, a ostale zemlje članice morale bi dati svoj doprinos sukladno svojoj gospodarskoj snazi i broju stanovnika.
Međutim, za razliku od prijedloga reforme azila iz 2016. godine, one zemlje koje odbijaju prihvatiti migrante mogle bi svoj doprinos dati i na način da na sebe preuzmu obvezu vraćanja migranata kojima je odbijen zahtjev za azil. U slučaju da neka zemlja članica ne uspije u roku od osam mjeseci deportirati određenog ilegalnog migranta, ona se mora obvezati da će primiti tu osobu.
Zemlje koje dobrovoljno odluče primiti azilante moći će računati na financijsku potporu iz europskog proračuna.
Prema novom prijedlogu reforme azila, mijenja se i načelo da je zemlja prvog ulaska u EU odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom. Komisija sada predlaže da zahtjev za azil obrađuje ona zemlja članica u kojoj tražitelj azila ima nekog bliskog rođaka, odnosno da to bude ona zemlja u kojoj je azilant studirao ili s kojom ima neke druge veze. Ako takva veza ne postoji, zemlja prvog ulaska u EU ostaje odgovorna za razmatranje zahtjeva za azilom.
Prema novom prijedlogu, zahtjevi za azil, koji podnesu osobe iz zemalja poput Turske, Tunisa ili Maroka i koje nemaju puno izgleda da će dobiti međunarodnu zaštitu, ubuduće bi se trebali rješavati na granici u roku od 12 tjedana. Europska unija ističe da trenutačno postoji 24 sporazuma o readmisiji, ali se ne poštuju svi.
Komisija je također najavila da će jedanput godišnje objavljivati izvješća o sposobnosti trećih zemalja da prime natrag svoje državljane. To će se raditi s ciljem pritiska na te zemlje da olakšaju povrat migranata jer će ta izvješća imati posljedice i na izdavanje viza za građane tih zemalja.
