Fotografija: © European Union 2020
Europska komisija objavila je u srijedu svoje prvo godišnje izvješće o vladavini prava u zemljama članicama koje pokriva četiri područja: pravosuđe, borbu protiv korupcije, medijski pluralizam i slobode te načelo ravnoteže u trodiobi vlasti.
Komisija ističe da će objavljivanje godišnjeg izvješća o vladavini prava imati preventivnu ulogu i pomoći u ranom otkrivanju i sprečavanju problema koji se pojavljuju.
“To bi trebalo pomoći svim zemljama članicama da ispitaju kako se mogu rješavati izazovi, kako mogu učiti iz iskustava jedni od drugih i pokazati kako bi se mogla jačati vladavina prava uz puno poštovanje nacionalnih ustavnih sustava i tradicija”, navodi Komisija.
Prema izvješću, najviše zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, zemljama protiv kojih je u tijeku postupak u okviru članka 7 i koji teoretski može dovesti do oduzimanja prava glasa u slučaju ozbiljnog i ustrajnog kršenja načela i vrijednosti EU-a.
Povjerenik Europske komisije za pravosuđe Didier Reynders navodi da u izvješću nema ničeg novog i da je sve poznato javnosti u zemljama članicama.
Po pitanju neovisnosti pravosuđa zabrinjava stanje u Mađarskoj i Poljskoj, dok u još nekoliko članica, odnosno Hrvatskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, postoje izazovi na tom području.
Kao izazovi za Hrvatsku navode se slabi administrativni kapaciteti koji stvaraju poteškoće Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću u ispunjavanju njihova mandata, gdje im je smanjena uloga u imenovanju sudaca i državnih odvjetnika te potreba za moderniziranjem IT sustava za provjeru imovinskih kartica koje nedostaju.
Po pitanju borbe protiv korupcije u Hrvatskoj, Komisija navodi da su napori posebnog protukorupcijskog odjela ometani nedostatkom specijaliziranih istražitelja te neučinkovitošću pravosudnog sustava jer dugotrajni postupci i žalbe često ometaju zatvaranje slučajeva, uključujući i one protiv visokih dužnosnika.
U području medijskih sloboda, Hrvatska se spominje među skupinom zemalja u kojima se novinari suočavaju s prijetnjama fizičkoj sigurnosti, internetskom uznemiravanju i zastrašivanju. Uz Hrvatsku, u toj se skupini spominju i Bugarska, Mađarska, Slovenija i Španjolska.
