Fotografija: Pixabay
Europska komisija objavila je u utorak detaljno godišnje izvješće o napretku zemalja zapadnog Balkana i Turske na putu prema Europskoj uniji.
Riječ je o prvom paketu o proširenju nakon reforme procesa pristupanja, kojom je utvrđeno da Europska unija može lakše ponovno otvoriti neka privremeno zatvorena poglavlja ako smatra da određena zemlja nazaduje u provedbi reformi na nekom području.
“Od početka mandata ove Komisije moj je cilj bio osigurati da naši partneri na zapadnom Balkanu i države članice ponovno steknu povjerenje u proces pristupanja. Strogim, ali pravednim ocjenama koje smo danas iznijeli, detaljno je opisano stanje provedbe reformi u tim zemljama, uz jasnije smjernice i preporuke o sljedećim koracima”, izjavio je povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi predstavljajući izvješće.
“Njihova dinamična provedba ubrzat će napredak tih zemalja na putu prema EU-u i donijeti dugoročne rezultate. Istodobno smo predstavili gospodarski i investicijski plan kako bismo potaknuli njihov dugoročni oporavak i ubrzali njihovu gospodarsku konvergenciju s EU-om”, dodao je Várhelyi.
Trenutačno dvije zemlje zapadnog Balkana vode pristupne pregovore s Europskom unijom: Crna Gora, koja je najviše napredovala u procesu pristupanja, i Srbija.
S Albanijom i Sjevernom Makedonijom bi se krajem ove godine trebale organizirati prve konferencije o pristupanju, kojima se i službeno otvaraju pristupni pregovori.
Bosna i Hercegovina još uvijek čeka da joj se dodijeli kandidatski status, a njega može dobiti tek kada ispuni 14 kriterija koje je Komisija zacrtala. U najtežoj situaciji se nalazi Kosovo čiju neovisnost ne priznaje pet zemalja članica EU, odnosno Španjolska, Rumunjska, Cipar, Grčka i Slovačka.
Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, Europska komisija navodi u svom izvješću da je vjerodostojan napredak na području vladavine prava i dalje velik izazov koji je često povezan s nedostatkom političke volje. “U cijeloj regiji zapadnog Balkana pravosuđe je i dalje usporeno s nedovoljnom predanosti načelu neovisnosti pravosuđa. Borba protiv korupcija se usporila, a rezultati u većini zemalja partnera daleko su od toga da ispune uvjete za članstvo, dok je u području slobode izražavanja i medijskog pluralizma prošle godine postignut najslabiji napredak”, upozorava Komisija.
Kad je riječ o Turskoj, Europska komisija ističe da je Ankara i dalje ključni partner Europske unije. “Međutim, zbog ozbiljnog nazadovanja u području demokracije, vladavine prava i temeljnih prava te neovisnosti pravosuđa, Turska se nastavlja udaljavati od Europske unije. Kako je Vijeće konstatiralo 2018. i 2019. godine, pregovori o pristupanju Turske zastali su te se ne može razmatrati ni otvaranje ni zatvaranje dodatnih poglavlja. Danas predstavljeno izvješće potvrđuje da su temeljne činjenice koje su dovele do te ocjene i dalje istinite, unatoč opetovanim izjavama turske vlade o njezinoj predanosti pristupanju EU-u”, upozorava glavna izvršna agencija Europske unije.
Dijalog i suradnja s Turskom nastavljaju se, posebno u pogledu svladavanja izazova povezanih s migracijama, unatoč zabrinutosti zbog događaja na grčko-turskoj granici u ožujku 2020.
U izvješću se navodi i da je vanjska politika Turske sve više u sukobu s prioritetima EU-a u pogledu zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Glavna izvršna agencija Europske unije u tom je pogledu ukazala na nedavne napetosti između Turske s jedne i Grčke te Cipra s druge strane zbog sukoba oko istraživanja prirodnog plina u istočnom Sredozemnom moru.
Osim toga, Ankara već godinama igra aktivnu ulogu u sukobima u Libiji i Siriji koji su uzrokovali masovne migracije u smjeru Europske unije, upozorava Europska komisija.
