Fotografija: Hina
Hrvatska poziva države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji na reforme te će im u tome i dalje pružati podršku, priopćilo je u srijedu hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nakon što je Europska komisija dan ranije objavila izvješće o napretku zemalja jugoistočne Europe prema EU-u.
Europska komisija objavila je u utorak paket o proširenju koji uključuje izvješća o napretku zemalja jugoistočne Europe na putu prema EU-u te ekonomsko-investicijski plan za pomoć njihovim gospodarstvima.
Izvješćima se ocjenjuje napredak u proteklih godinu dana u području političkih kriterija, reforme javne uprave, pravosudnog sustava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, temeljnih prava i slobode izražavanja, ekonomskih kriterija i sposobnosti za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u srijedu je “pozdravilo ostvareni napredak od objave prošlog izvješća” te je pozvalo i ohrabrilo “sve kandidate i potencijalne kandidate da nastave s reformama”.
“Hrvatska će im u tome i dalje nastaviti pružati pomoć i potporu”, navodi MVEP u svom priopćenju ističući da i dalje izražava snažnu potporu nastavku procesa širenja EU-a na zemlje jugoistoka Europe.
MVEP napominje kako je Hrvatska tijekom predsjedanja Vijećem EU-a među svojim prioritetima zacrtala upravo “vjerodostojnu politiku proširenja, vođenu načelima vlastitih postignuća i pravedne uvjetovanosti” jer smatra “da ona djelotvorno potiče reformske procese te je jamac boljitka i stabilnosti” ovog dijela Europe.
Ističe se kako je Hrvatska unatoč izazovima s kojima se EU suočavala uspjela održati pitanje proširenja u fokusu EU-a, a kruna toga bili su Zagrebački sastanak na vrhu koji je poslao “snažnu političku potporu” zemljama zapadnog Balkana, otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima s Crnom Gorom.
Riječ je o “velikim postignućima hrvatskog predsjedništva”, stoji u priopćenju.
MVEP poručuje kako u procesu proširenja ključne ostaju “smislena regionalna suradnja te razvijanje i održavanje dobrosusjedskih odnosa”, zbog čega je u izvješćima važno ukazivati na potrebu napretka u “osjetljivim pitanjima” poput procesuiranja ratnih zločina i rasvjetljavanja sudbine nestalih osoba, kao i “stvaranja konstruktivne atmosfere za prevladavanje nasljeđa prošlosti i pomirbu”.
Naglašava se i da se “bilateralna pitanja moraju riješiti prije članstva”.
MVEP u priopćenju ističe nužnost rješavanja političkih pitanja u Bosni i Hercegovini kako bi ta zemlja “otkočila svoj potencijal na reformskom i eurointegracijskom putu”, naglasivši kako je nužno “u dobroj vjeri” pristupiti ispunjavanju političkog sporazuma dvojice čelnika političkih stranaka u BiH iz lipnja ove godine kako bi se otklonili problemi izbornog procesa.
Pristupne pregovore trenutno vode dvije zemlje: Crna Gora, koja je najdalje odmakla u pristupnom procesu, te Srbija.
S Albanijom i Sjevernom Makedonijom krajem ove godine trebale bi se organizirati prve konferencije o pristupanju, kojima se i formalno otvaraju pregovori.
MVEP u priopćenju pozdravlja napredak koji su ostvarile Albanija i Sjeverna Makedonija, kao i održavanje prve Međuvladine konferencije s te dvije države do kraja njemačkog predsjedanja EU-om.
Pozdravlja se i objava gospodarsko-investicijskog paketa za zapadni Balkan koji je najavljen na sastanku na vrhu u Zagrebu.
“Ovaj paket bi trebao potaknuti gospodarski rast u regiji i ubrzati njezinu ekonomsku konvergenciju s EU”, zaključuje se u priopćenju.
