Fotografija: Gerd Altmann, Pixabay
Iako čine samo oko pedesetine, odnosno oko dva posto ukupnog stanovništva Njemačke, imigranti koji su stigli u tu zemlju kao tražitelji međunarodne zaštite bili su osumnjičeni (ne osuđeni) za svako osmo kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede od 2015. godine.
O tome je prošloga vikenda izvijestio ugledni njemački list “Die Welt” pozivajući se na statistiku njemačke policije koju je temeljito analizirao Njemački savezni ured za kriminalistiku (BKA).
BKA je u svojoj analizi ustanovio da je od početka 2015. do kraja 2019. godine identificirano ukupno 715.134 osumnjičenih za kazneno djelo nanošenja teških ili opasnih tjelesnih ozljeda. Od toga su čak 95.282, odnosno 13,3 posto, bili azilanti.
Kod ubojstava je njemačka policija u istom razdoblju identificirala ukupno 13.775 osumnjičenih, od čega su 2.050 bili azilanti, odnosno 14,9 posto od ukupnog broja osumnjičenih.
Najnovija analiza Njemačkog saveznog ureda za kriminalistiku izazvala je nove diskusije o deportacijama imigranata u vladajućoj Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) i njezinoj sestrinskoj stranci Kršćansko-socijalnoj uniji (CSU).
Stručnjak za unutarnje poslove iz redova CDU-a Christoph de Vries izjavio je u razgovoru za njemački list “Bild” da počinitelji teških nasilnih kaznenih djela “vrlo često dolaze iz zemalja u kojima vrijedi pravo jačega”.
“Pravi odgovor na to su ciljane integracijske ponude, neposredne i hitne sankcije kod počinjenja kaznenih djela te konzekventna deportacija u slučaju teških kaznenih djela”, poručio je de Vries.
S tim se mišljenjem slaže i njegov stranački kolega Philipp Amthor. “Ispravno je i apsolutno neophodno da se nasilna kaznena djela koja počine stranci moraju konzekventno sankcionirati i deportacijama”, istaknuo je 27-godišnji demokršćanin.
“Azilanti su iznimno često osumnjičeni za počinjenje teških kaznenih djela. Ovaj problem treba priznati i riješiti”, poručio je 45-godišnji Stefan Müller, zastupnik CSU-a u njemačkom Bundestagu.
