Fotografija: Pixabay
U jeku drugog vala pandemije koronavirusa dvije trećine europskih građana podržava veću nadležnost EU-a i izdašniji proračun Unije za prevladavanje posljedica koronakrize, a hrvatski građani i dalje smatraju kako novac treba prioritetno usmjeriti na zapošljavanje i socijalna pitanja, pokazalo je treće ovogodišnje istraživanje Europskog parlamenta o stavovima europskih građana o koronakrizi i Europskoj uniji objavljenom u petak.
Iako 50 posto Europljana iznova navodi da osjećaj nesigurnosti najbolje opisuje njihovo trenutačno emocionalno stanje dok pandemija ostavlja sve veće posljedice na ekonomiju, više ispitanika ima pozitivniju sliku o Uniji nego u proljeće, ističe Europski parlament. Udio ispitanika koji imaju pozitivnu sliku o EU-u neprestano raste, sa samo 31 posto u travnju, na 41 posto u ovom istraživanju. U Hrvatskoj tako misli 39 posto ispitanih građana.
Sve veći broj građana EU-a osjeća nesigurnost u pogledu vlastite budućnosti. U Hrvatskoj 39 posto ispitanika osjeća nesigurnost, ali i približno isti udio njih (36 posto) navodi nadu kao svoje ključno emocionalno stanje.
Dvije trećine ispitanika (66 posto) složilo se da bi EU trebao imati više nadležnosti za rješavanje pandemije koronavirusa. U Hrvatskoj je za to 49 posto ispitanika.
Nadalje, većina ispitanika (54 posto) smatra da bi Unija trebala raspolagati većim financijskim sredstvima kako bi prevladala posljedice krize. U Hrvatskoj to smatra 60 posto ispitanika.
Međutim, ispitanici smatraju najvažnijim da se sredstva EU-a dodjeljuju samo članicama s efikasnim pravosudnim sustavom i snažnim poštivanjem zajedničkih demokratskih vrijednosti EU-a.
Više od tri četvrtine ispitanika (77 posto) slaže se da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalne vlade poštuju vladavinu prava i demokratska načela. U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 posto ispitanika.
Ispitanicima je javno zdravlje glavni prioritet potrošnje (54 posto), nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 posto), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 posto) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 posto).
Hrvatski građani i dalje smatraju kako novac prioritetno treba usmjeriti na zapošljavanje i socijalna pitanja (63 posto).
Većina ispitanika i dalje je nezadovoljna razinom solidarnosti među državama članicama EU-a. Otprilike polovica europskih građana (49 posto) zadovoljna je mjerama koje je njihova vlada dosad poduzela u borbi s pandemijom, dok sličan udio, njih 48 posto, nije zadovoljan. Stavovi su negativniji u odnosu na prethodni val istraživanja, s padom zadovoljstva vladinim mjerama.
Diljem EU-a više od trećine ispitanika (39 posto) navodi da je pandemija koronavirusa već utjecala na njihov osobni dohodak, a u Hrvatskoj to kaže njih 49 posto.
Na razini EU-a 27 posto ispitanika očekuje da će kriza utjecati na njihov dohodak u nadolazećem razdoblju, dok to misli 30 posto ispitanika u Hrvatskoj.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da je kriza najviše pogodila mlade i obitelji s djecom. Čak 64 posto građana u dobi između 16 i 34 godine doživjelo je neki oblik financijskih poteškoća. 27 posto ispitanika s djecom koristilo je osobnu ušteđevinu prije nego li je to planiralo. U pet država članica (Cipar, Grčka, Španjolska, Rumunjska i Bugarska) više od polovice ispitanika navodi da je pandemija već utjecala na njihov osobni dohodak.
Ovo istraživanje provela je agencija Kantar putem interneta (te telefonski na Malti) u razdoblju od 25. rujna do 7. listopada na uzorku od 24.812 ispitanika u 27 država članica EU-a.
