Fotografija: © European Union 2020
Europski ministri vanjskih poslova usvojili su u ponedjeljak u Bruxellesu novi pravni okvir za sankcioniranje kršenja ljudskih prava u svijetu, po uzoru na američki zakon Magnicki.
Prvi put u svojoj povijesti, EU ima pravni okvir koji joj omogućava da zamrzne imovinu i zabrani ulazak pojedincima koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, kao i da uvede sankcije poduzećima, državnim i nedržavnim tijelima u bilo kojem dijelu svijeta.
Sankcije se mogu izreći odgovornima za genocid, zločine protiv čovječnosti i druga ozbiljna kršenja ljudskih prava, poput mučenja, ropstva, vansudskih ubojstava i samovoljnog lišenja slobode ili pritvora.
Novi pravni okvir donesen je po uzoru na američki zakon Magnicki, prema ruskom odvjetniku Sergeju Magnickom koji je uhićen 2008. nakon što je ustvrdio da su ruski dužnosnici bili umiješani u velike porezne prijevare. Godinu dana poslije umro je u zatvoru, gdje je bio zlostavljan.
Jedna od glavnih tema ministarskog sastanka bili su odnosi sa Sjedinjenim Državama. Ministri su usvojili i zaključke o odnosima sa Sjedinjenim Državama u kojima ističu važnost tijesne suradnje.
“Snažno transatlantsko partnerstvo od vitalne je važnosti za osiguravanje i doprinos našoj zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu. Također vjerujemo da su transatlantski odnosi osnova međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, za jačanje međunarodnog mira i sigurnosti, slobode, prosperiteta, ljudskih prava, ravnopravnosti spolova, multilateralizma, vladavinu zakona i demokraciju, ne samo za one koji žive na našim obalama, već također i za ostatak svijeta”, stoji u zaključcima sastanka.
“Razgovarali smo o tome kako jačati i obnoviti transatlantsko prijateljstvo i partnerstvo sa Sjedinjenim Državama nakon tamošnjih predsjedničkih izbora i u svjetlu dolaska nove administracije”, izjavio je novinarima hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Dodao je da su se brojne države članice osvrnule na mogućnost zajedničkog angažmana EU-a i SAD-a na zapadnom Balkanu.
“Ja samo posebno istaknuo želju za jačim angažmanom, osobito kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, da se pojača euroatlantski put BiH”, rekao je Grlić Radman.
Šefovi diplomacije zemalja članica Europske unije razgovarali su i o odnosima s Turskom u sklopu priprema za sastanak na vrhu zemalja članica koji će se održati u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Čelnici država trebali bi odlučiti hoće li uvesti sankcije protiv Ankare zbog njezinih provokacija u istočnom Sredozemlju, za što se zauzima dio zemalja članica, ili će dati prednost diplomaciji i pregovorima.
Visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da Turska nije promijenila stajalište. “Naprotiv, situacija se u mnogim aspektima dodatno pogoršala”, istaknuo je.
Tema sastanka bili su i nedjeljni izbori u Venezueli, koje EU ne priznaje. “Nepoštivanje političkog pluralizma, diskvalifikacija i progon oporbe ne dopuštaju EU-u da prizna te izbore kao vjerodostojne, inkluzivne i transparentne i jer rezultati tih izbora ne predstavljaju izraz volje naroda u Venezueli”, poručio je Borrell.
