Fotografija: © European Union 2020
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, izjavila je u četvrtak da su ona osobno i njezini suradnici vrijedno radili proteklih dana kako bi se našlo rješenje za mađarsko-poljsku blokadu velikog financijskog paketa, za koji se nada da će dobiti potporu ostalih zemalja članica.
“Vrijedno smo radili proteklih dana kako bismo premostili poteškoće koje imamo i našli rješenje za zabrinutost Mađarske i Poljske, a istodobno zadržali mehanizam uvjetovanosti vladavinom prava koji smo dogovorili s Europskim parlamentom”, izjavila je Merkel po dolasku na sastanak na vrhu u Bruxellesu.
Na sastanku na vrhu nedostaju dva čelnika, hrvatski premijer Andrej Plenković kojeg će zastupati slovenski kolega Janez Janša i estonski Juri Ratas kojeg će zastupati latvijski premijer Krišjanis Karinš.
“Vidjet ćemo hoće li se danas postići suglasnost na sastanku Europskog vijeća. Bio bi to važan signal da je Europska unija sposobna djelovati i postići tako važan rezultat”, rekla je Merkel.
Ovo je zadnji sastanak na vrhu koji se održava u vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a. Njemačko je predsjedništvo pripremilo nacrt rješenja za otklanjanje mađarsko-poljske blokade velikog financijskog paketa prema kojem se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s vladavinom prava ne bi mogla primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izrazio je nadu da će sporazum o Višegodišnjem financijskom okviru i planu za oporavak biti postignut u četvrtak popodne. “Bio bi to snažan signal za ostatak svijeta, ali i za građane Europske unije”, rekao je Michel.
Govoreći o pandemiji koronavirusa, što je jedna od glavnih tema samita, Michel je rekao da je postignut veliki napredak u pogledu cjepiva te da je sada potrebno osigurati distribuciju tih cjepiva u sve dijelove Europe.
I francuski predsjednik Emmanuel Macron optimističan je da će predloženi kompromisni prijedlog za deblokadu financijskog paketa dobiti suglasnost svih zemalja članica.
Macron se osvrnuo i na klimatske ciljeve i istaknuo kako je potrebno podići ambicije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine. Očekuje se da će čelnici podići cilj o smanjenju neto emisije sa sadašnjih 40 posto za najmanje 55 posto do 2030., u odnosu na 1990.
Dio zemalja ima rezerve prema takvom cilju. Poljska, Mađarska i Češka traže jamstva da mogu koristiti prirodni plin i nuklearnu energiju kako bi mogli dostići klimatske ciljeve te dovoljno europskog novca za pomoć siromašnijim zemljama za njihovu zelenu tranziciju.
