Fotografija: Pixabay
Kriza uzrokovana koronavirusom ugrozila je otprije narušeni društveni položaj žena, upozorili su europarlamentarci u četvrtak u raspravi o strategiji EU-a za prevladavanje rodne neravnopravnosti zatraživši da se te politike podupru konkretnim mjerama.
Zastupnici u Europskom parlamentu su na plenarnoj sjednici pozdravili donošenje EU-ove “Strategije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025.” koju je Komisija predstavila u ožujku 2020., ali su istaknuli da su za postizanje iznesenih ciljeva potrebne konkretne mjere.
Glavni ciljevi strategije su, među ostalim, nulta tolerancija nasilja nad ženama, jednake plaće i uvjeti rada, prestanak diskriminacije žena pri imenovanju na vodeće pozicije.
Europski parlament je u četvrtak također raspravljao o posljedicama krize uzrokovane pandemijom na položaj žena te o nedovoljnoj zastupljenosti žena u digitalnom gospodarstvu.
Pandemija i ekonomska kriza dodatno su povećale socijalno-ekonomske razlike između muškaraca i žena, istaknuli su zastupnici u raspravi i zatražili da se u sve programe u okviru idućeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a i planu oporavka od krize obavezno uključi i rodna perspektiva.
U vezi s Istanbulskom konvencijom, Parlament je pozdravio namjeru Komisije da ove godine predloži mjere za ostvarivanje ciljeva te konvencije, za slučaj da neke članice nastave blokirati njenu ratifikaciju na razini Unije.
Zastupnici su u raspravi o strategiji EU-a za postizanje rodne ravnopravnosti izrazili zabrinutost zbog narušavanja prava žena u nekim državama članicama, posebice ograničavanjem prava žena na pobačaj i pristupa sveobuhvatnom spolnom odgoju u Poljskoj. Također su upozorili na reforme u Mađarskoj koje potkopavaju prava transrodnih zajednica.
Zatražili su kontinuirano praćenje poštivanja prava žena i rodne ravnopravnosti, uključujući širenje dezinformacija i inicijativa koje u državama članicama unazađuju postignutu razinu prava, izvijestio je Europski parlament.
Zbog neravnopravnog položaja žena u ekonomiji, europarlamentarci su zatražili donošenje konkretnih mjera u ostvarivanju poput uvođenja potpuno plaćenog dopusta, promicanja jednake uloge muškarca kao skrbnika, mjera za sprečavanja spolnog zlostavljanja i zlostavljanja u cyber-prostoru kojemu su žene znatno više izložene.
Izvješće je podržalo 464 zastupnika, 119 je bilo protiv, dok je suzdržanih bilo 93.
Izvjestiteljica Maria Noichi iz redova socijaldemokrata (S&D) je tim povodom ocijenila da “Europski parlament danas rodnu ravnopravnost vraća na dnevni red”.
“Ako se u EU-u ništa ne promijeni, bit će potrebno 65 godina za postizanje rodne ravnopravnosti. Strategija rodne ravnopravnosti i njene akcije brži su put ka postizanju jednakosti između muškaraca i žena. Ona također snaži našu poziciju u odnosu na narušavanje prava žena koje se događa u nekoliko država članica”, rekla je.
S obzirom na to da kriza izazvana pandemijom potiče neravnotežu između privatnog i poslovnog života te dovodi u pitanje sigurnost žena u suvremenom društvu, zastupnici su usvojili rezoluciju o “rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19”, koju je pripremila Frances Fitzgerald iz Europske pučke strane (EPP).
Posebice su ukazali da u razdoblju tijekom i poslije krize u obzir treba uzeti težak položaj samohranih roditelja, koji su u 85 posto slučajeva žene, te zatražili da se u mjerama odgovora na krizu kao temeljno uzme načelo “jednakih plaća za jednaki rad”.
“Europska unija se mora boriti protiv nasilja nad ženama, paziti na njihovo uključivanje te ih podržavati i osnaživati njihovu socijalnu ulogu”, napomenula je Fitzgerald, članica Odbora za prava žena i jednakost spolova.
Europarlamentarci su upozorili i da kriza potiče spolnu segregaciju u obrazovanju i zapošljavanju, a usvojili su i izvješće o “premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu”, kojim izvjestiteljica Maria da Graça Carvalho (EPP) upozorava na isključenost žena iz IT sektora.
“Nesudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu dovodi do velikog gubitka kreativnosti, znanja i inovacijskih sposobnosti”, kazala je Carvalho objasnivši da je “negativan stav žena prema znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici odraz duboko ukorijenjenih kulturoloških stereotipa”.
Radka Maxová (Renew) u raspravi je ustvrdila je da “veća uključenost žena u informacijskoj tehnologiji i aktivnostima Europskog zelenog plana (Green Deal) predstavlja gospodarsku moć u savladavanju krize”.
Izvor: Hina
