Fotografija: © Europska unija 2020
Maritimni sektor je ključan za uspjeh Europskog zelenog plana, izjavio je u četvrtak hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula na konferenciji u Bruxellesu.
Skup “Plava dimenzija Europskog zelenog plana: put prema održivom oporavku europske maritimne ekonomije” organizirali su Europska komisija i Međuskupina Europskog parlamenta za more, rijeke, otoke i priobalna područja.
Predsjednik skupine Picula smatra da klimatske promjene nisu samo pitanje zaštite okoliša, nego i ekonomskih i društvenih promjena.
“Izbijanje pandemije covida-19 gurnulo je cijeli svijet u nepoznate vode. Maritimni sektor koji u EU-u zapošljava pet milijuna ljudi je pod velikim pritiskom, od ribarstva do strateške infrastrukture poput luka i riječnih puteva, nabavnih lanaca i prijevoza, obalnog i morskog turizma”, rekao je Picula, priopćio je njegov ured.
On smatra da su mora i oceani, rijeke i otoci više nego ikad dosad rješenje za strateške izazove s kojima se EU susreće jer su u središtu klimatskih promjena, opskrbe hranom, rasta i geopolitičkih izazova.
Plava, maritimna ekonomija može se brzo oporaviti od krize, doprinijeti ciljevima Europskog zelenog plana i postati istinski održiva – okolišno, ekonomski i socijalno, rekao je Picula, čelnik skupine koja od 2015. radi na promicanju europske plave strategije, zdravih oceana, mora, rijeka i jezera i rješavanju problema izoliranosti otoka.
Europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičijus predstavio je Komisijinu inicijativu novog pristupa održivoj plavoj, odnosno pomorskoj ekonomiji EU-a i postizanja ciljeva Europskog zelenog plana na morima – dekarbonizaciju, nultu razinu zagađenja, cirkularnosti i bioraznolikosti. Na tim će osima i prioritetima Komisija ponuditi i smjernice za programe u proračunskom razdoblju 2021. –2027.
Ricardo Serrao Santos, ministar mora i ribarstva Portugala koji predsjeda Unijom, istaknuo je da nema održive plave ekonomije bez znanstvene podloge. Zato je jedan od prioriteta Portugala osigurati adekvatnu podršku znanstvenicima i investirati u znanstvenu diplomaciju, rekao je.
U skladu s drugim okvirnim inicijativama koje Komisija planira ili ih je usvojila, izvršno tijelo EU-a identificira konkretne željene transformacije pojedinih sektora plave ekonomije, a poseban naglasak stavlja na to da sve aktivnosti u plavoj ekonomiji u obzir uzimaju prvenstveno okolišne zahtjeve s ciljem izbjegavanja okolišne štete.
Uz sveobuhvatan pristup Komisija predviđa da sve aktivnosti proizvode i pozitivne eksternalije, uključujući prilagodbu klimatskim promjenama, s većim angažmanom građana i regionalnom suradnjom.
U planu je i poticanje oporavka plave ekonomije i njezine otpornosti kroz podršku održivim rješenjima, inovativnim proizvodima i uslugama te novim sektorima u nastajanju koji imaju visok potencijal zapošljavanja većeg broja ljudi i nizak utjecaj na okoliš. Komisija tako želi ojačati europski sektor istraživanja i razvoja te bržu i učinkovitiju realizaciju ciljeva Europskog zelenog plana.
Uz inicijativu BlueInvest, investicijski fond koji osigurava financijska sredstva za druge investicijske fondove strateški usmjerene na inovativno plavo gospodarstvo, EU priprema nove alate podrške inovativnim malim i srednjim poduzećima u plavom sektoru te načine podrške investicijama u održivu maritimnu ekonomiju, kao i novim mehanizmima za razvoj vještina radnika zaposlenih u maritimnom sektoru i obalnih zajednica.
Ovakav bi pristup trebao potvrditi vodeću ulogu Europske unije u tehnologijama zaštite okoliša i održivom korištenju morskih i oceanskih resursa te njezine politike upravljanja oceanima, smatra Komisija.
