Fotografija: Florian Pircher, Pixabay
Sredstva iz instrumenta “EU sljedeće generacije (NGEU)” omogućit će gospodarski oporavak, ali bi trebao ojačati Uniju i za suočavanje s budućim krizama, a ne samo za izlazak iz ove koronakrize, istaknuto je u utorak u raspravi u Europskom parlamentu.
Glavna svrha golemih sredstava, za koja će se EU prvi put zajednički zadužiti u tako velikom iznosu, jest poduprijeti oporavak europskih gospodarstava od posljedica pandemije, pojačati otpornost, smanjiti gospodarske i socijalne razlike među članicama te pomoći u zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Instrument “EU sljedeće generacije” vrijedan je ukupno 750 milijardi eura. Najveći dio toga iznosa bit će isplaćen kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, odnosno 672,5 milijardi eura, od čega 312,5 milijardi otpada na bespovratna sredstva, a preostalih 360 milijardi na povoljne zajmove.
Hrvatskoj iz tog instrumenta na raspolaganju stoji ukupno 10,6 milijardi eura, od toga kroz Mehanizam za otpornost može dobiti 5,94 milijardi eura u obliku bespovratnih sredstava te 3,61 milijardi u obliku zajmova.
Nakon glasanja o uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost u Europskom parlamentu, i Vijeće će o tome glasati u sljedećih nekoliko dana, a očekuje se da će uredba stupiti na snagu 18. veljače. Nakon toga su na potezu države članice koje trebaju izraditi svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost koji će biti podloga za povlačenje sredstava.
“Ne želimo da se fond za oporavak koristi za krpanje rupa u nacionalnim proračunima. Naša gospodarstva moraju postati zelenija, čišća i više digitalna”, izjavio je zastupnik Siegfried Muresan (EPP, Rumunjska).
“Mehanizam za oporavak i otpornost dvostruka je pobjeda – ublažava socijalne posljedice pandemije covida-19 kratkoročno, a dugoročno nam omogućava da učinimo veliki korak naprijed u zelenoj i digitalnoj tranziciji”, izjavila je Eider Gardiazabal Rubial (S&D, Španjolska).
Muresan i Rubial su parlamentarni izvjestitelji za ovu uredbu iz redova dviju najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu.
Uvjet da bi NGEU i Mehanizam za oporavak i otpornost mogli početi funkcionirati jest da države članice ratificiraju odluku o vlastitim prihodima proračuna EU-a, što je jamstvo da se Komisija može na financijskim tržištima zadužiti za 750 milijardi eura. Hrvatska je bila među prve tri zemlje članica koja su ratificirale tu odluku.
Do sada su to učinili Cipar, Hrvatska, Slovenija, Portugal, Francuska i Bugarska. Očekuje se da će cijeli postupak ratifikacije biti dovršen u drugom tromjesečju ove godine.
Države članice trebaju do kraja travnja predati svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost, što je vrlo zahtjevan posao. Komisija je do sada dobila nacrte tih planova od 18 država članica. Države članice imat će slobodu u određivanju prioriteta na što će trošiti predviđena sredstva, ali će pritom morati ispuniti uvjete koji su definirani na europskoj razini: novac se treba koristiti za investicije, reforme, jačanje gospodarstva i otpornosti na buduće krize.
U svim nacionalnim planovima, najmanje 37 posto sredstava treba biti namijenjeno za projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu i najmanje 20 posto za projekte digitalizacije. Države članice moći će sa sredstvima iz mehanizma financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.
Sredstva će biti isplaćivana nakon što države članice ispune ciljeve koje su postavile u svojim nacionalnim planovima, s tim da će moći unaprijed dobiti 13 posto sredstava kao predfinanciranje.
Nakon što država članica dostavi svoj nacionalni plan, Komisija ga treba ocijeniti u roku od dva mjeseca. Nakon toga, nacionalne planove treba odobriti Vijeće EU-a, koje o tome odlučuje kvalificiranom većinom.
Države članice u svojim nacionalnim planovima trebaju voditi računa o specifičnim preporukama koje Komisija objavljuje svake godine u okviru Europskog semestra. Provedba nacionalnih planova treba ojačati potencijalni gospodarski rast, stvarati nova radna mjesta, osigurati gospodarsku, socijalnu i institucionalnu otpornost.
Nacionalni planovi trebaju sadržavati ciljeve koji se žele postići kako bi se moglo ocjenjivati dovode li do održivih rezultata. Komisija će ocjenjivati i racionalnost troškova za svaki projekt te tražiti sustave kontrole kako bi se otkrili, spriječili i korigirali slučajevi korupcije, prijevara i sukoba interesa.
Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) istaknuo je da se sada treba usredotočiti na provedbu ove uredbe koja će biti “ključ oporavka i koja će odrediti budućnost Europe u svijetu nakon pandemije”.
“Digitalna transformacija i dugoročna održivost nisu stvar izbora nego nužnost. Zato ako želimo biti dugoročno relevantni, ako želimo biti akter u stvaranju standarda digitalnog društva koje će biti utemeljeno i na europskim vrijednostima, nužno je kvalitetno iskoristiti 20 posto za digitalnu transformaciju. Ovih 672,5 milijardi eura treba iskoristiti učinkovito i odgovorno i za stvaranje dodane vrijednosti. Pred nama je ogromna prilika koju ne smijemo propustiti”, rekao je Ressler.
Njegov stranački kolega Tomislav Sokol (HDZ/EPP) ukazao je na nejednake učinke koje je pandemija imala na pojedine države članice, istaknuvši da su posebno pogođene one zemlje koje se u velikoj mjeri oslanjaju na turizam i ugostiteljstvo.
“Pandemija dovodi do povećanja siromaštva i nejednakosti unutar Europe, a najteže su pogođeni uslužni sektori poput turizma, o kojima u velikoj mjeri ovise gospodarstva država članica. Pandemija je povećala i demografske izazove koji su možda najveća opasnost za očuvanje europskog načina života u budućnosti. Stoga mi je drago da su u konačnom prijedlogu mehanizma usvojeni amandmani koje sam predložio, a koji idu za rješavanjem navedenih problema. Najveća pozornost se posvećuje ruralnim područjima, otocima, najudaljenijim regijama i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama”, rekao je Sokol.
