Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je da je resoru poljoprivrede iz EU-a na raspolaganju više od pet milijardi eura, dijelom iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira, a dijelom iz mehanizma za oporavak.
Instrument “EU sljedeće generacije” vrijedan je ukupno 750 milijardi eura, a najveći dio toga iznosa bit će isplaćen članicama kroz Mehanizam za oporavak i otpornost, odnosno 672,5 milijardi eura, od čega 312,5 milijardi otpada na bespovratna sredstva, a preostalih 360 milijardi na povoljne zajmove.
Hrvatskoj iz instrumenta “EU sljedeće generacije” (NGEU) na raspolaganju stoji ukupno 10,6 milijardi eura. Od toga kroz Mehanizam za otpornost ima 5,94 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,61 milijardi zajmova.
Hrvatska je već poslala Europskoj komisiji nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojeg će se koristiti novac iz NGEU-a. Bude li sve teklo prema planu, prvih 13 posto sredstava, što je za Hrvatsku 819 milijuna eura (6,1 milijarda kuna), moglo bi stići tijekom kolovoza ili rujna.
Novinari su prije sjednice Vlade pitali ministricu koliko od tog iznosa može dobiti poljoprivreda i jesu li spremni projekti.
“Što se tiče resora Ministarstva poljoprivrede, u okviru predviđenih sredstava koji se financiraju dijelom iz redovnog višegodišnjeg financijskog okvira, a dijelom iz mehanizma za oporavak, imamo na raspolaganju oko pet milijardi eura i posebni dio za oporavak vrijedan 200 milijuna eura”, kazala je Vučković.
Ministarstvo je, kako je navela, također kandidiralo određene dodatne reformske aktivnosti koje se odnose na sprječavanje otpada od hrane i sustav doniranja, digitalizaciju poljoprivrede, komasaciju i uspostavu neophodnih skladišno-distribucijskih kapaciteta za osiguranje neometanog lanca opskrbe hrane i za povezivanje svih.
Projekti su spremni, kazala je te dodala da je više projekata potpuno spremno s građevinskim dozvolama, dio ih još nema potpunu tehničku dokumentaciju, a ima i onih projekata na kojima se tek počinje raditi, poput komasacije, na čemu se godinama nije radilo.
“To je posao kojem smo sada prionuli jer je proces okrupnjivanja zemljišta jedan od važnijih koraka kako bismo iskorištavali na ispravan način naše prirodne i najvažnije resurse”, istaknula je Vučković.
Inače, članice EU-a moći će sa sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost financirati mjere i projekte provedene između veljače 2020. godine, dakle retroaktivno, do kolovoza 2026. Prema Komisiji, 70 posto bespovratnih sredstava trebalo bi biti ugovoreno do kraja 2022. godine, a preostalih 30 posto do kraja 2023. Zahtjevi za zajmove moći će se podnositi do kolovoza 2026. godine.
