Fotografija: © Europska unija 2021
Ministri vanjskih poslova država članica Europske unije postigli su u ponedjeljak politički dogovor o uvođenju sankcija odgovornima za zatvaranje i osudu ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navaljnog. Prema jučerašnjem dogovoru, sankcije bi trebale biti uvedene u ožujku.
“S puno toga nismo zadovoljni u vezi s onim što se događa u slučaju Navaljni, ali s druge strane važno je voditi strateški dijalog. To je tzv. dvotračni pristup koji znači s jedne strane sankcije, a s druge ostavljanje otvorenima komunikacijskih kanala s Rusijom”, izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Zemlje članice nisu jedinstvene u pogledu Rusije. Istočne članice i baltičke zemlje traže vrlo oštar pristup prema Moskvi. S druge su strane Italija, Grčka i Cipar koje su vrlo popustljive prema Rusiji, a ostale članice negdje su u sredini između ta dva pristupa.
Upitan kojem je stajalištu Hrvatska bliže, ministar Grlić Radman je rekao da nije riječ o tome kome smo bliži.
“Hrvatska pridonosi konstruktivnoj raspravi i daje svoj prilog kada govorimo o odnosima s Rusijom. U svakom slučaju provodimo europsku politiku i sve ono što zajednički zaključimo. Na Rusiju treba gledati kao na bitnog partnera u područjima od zajedničkog interesa poput borbe protiv klimatskih promjena, borbe protiv pandemije, terorizma itd.”, rekao je Grlić Radman.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da će EU prvi put primijeniti novi okvir za sankcije protiv kršitelja ljudskih prava koji je uspostavljen u prosincu prošle godine po uzoru na američki zakon Magnicki. Taj okvir omogućava sankcioniranje pojedinaca i pravnih osoba za kršenje ljudskih prava bilo gdje u svijetu.
Ruski oporbeni čelnik Aleksej Navaljni uhićen je 17. siječnja u moskovskoj zračnoj luci pri povratku iz Njemačke gdje je bio na liječenju nakon što je preživio napad bojnim otrovom. Osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od dvije i pol godine nakon što je u Moskvi proglašen krivim za kršenje uvjetne kazne povezane uz slučaj pronevjere iz 2014. godine.
Navaljni je svoj slučaj ocijenio kao pokušaj “zastrašivanja milijuna Rusa”. “Najvažnije je ovim procesom utjerati strah u kosti golemom broju ljudi. Zatvorimo jednog da bismo zastrašili milijune drugih”, poručio je Navaljni.
