Fotografija: © European Union 2021
Oporavak od gospodarske krize izazvane pandemijom covida-19 otvara mogućnosti za obnovu gospodarstava europskih zemalja na “zelenijim” i održivijim temeljima, ocijenili su u ponedjeljak čelnici institucija Europske unije na početku europskog parlamentarnog tjedna.
U online raspravi o prioritetima gospodarske politike u razdoblju oporavka istaknuto je da bi ova kriza mogla pružiti priliku za obnovu gospodarstva EU-a u skladu sa ciljevima Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma o klimi.
Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli izjavio je da je koronakriza “izravna posljedica gospodarskog modela koji je poticao maksimalističko iskorištavanje resursa” i koji je doveo do deforestacije golemih razmjera, širenja intenzivne poljoprivrede, urbanizacije, onečišćenja i osiromašenja bioraznolikosti. Sassoli je istaknuo da je kriza izazvana pandemijom više nego ikad naglasila neodrživost ovog ekonomskog modela.
Napomenuo je kako će europske financije i preispitivanje instrumenata ekonomskog upravljanja biti važni čimbenici europskog gospodarskog oporavka.
Predsjednik portugalskog parlamenta Ferro Rodrigues naglasio je potrebu za preispitivanjem ekonomskog upravljanja EU-a kako bi se izbjeglo potkopavanje programa oporavka EU-a.
Rodrigues je upozorio da neke države članice još nisu ratificirale dogovore o mjerama oporavka. Na razini Europske Unije mora se postići napredak na europskom stupu socijalnih prava, rekao je, naglasivši da će pandemija “dodatno pogoršati problem socijalne isključenosti”.
Glavni tajnik UN-a António Guterres istaknuo je kako se oporavak treba temeljiti na načelima održivosti. Upozorio je na opasnosti od nejednakog oporavka od krize na globalnoj razini, rekavši da je uvođenje cjepiva već nagovijestilo da će se pojaviti nejednakosti. Klimatski ciljevi moraju ostati vrlo visoko na globalnoj agendi, naglasio je, ističući da prijetnja klimatskih promjena nije nestala dolaskom pandemije, zbog čega je pozvao na zajedničko djelovanje
Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorila je na neravnomjeran oporavak među zemljama, uključujući i samu EU, rekavši da bi, ako se ne poduzmu mjere, to moglo dovesti do velikih razilaženja 2021. godine i sporih usklađivanja među nacionalnim ekonomijama. Također je upozorila i na prerano ukidanje politika prilagodbe. Prema njezinim riječima, takve potporne fiskalne politike trebale bi biti popraćene strukturnim reformama kako bi ekonomije postale zelenije i digitalnije.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel poručio je da se gospodarstva nakon pandemije trebaju graditi na klimatskim i digitalnim prioritetima. Te politike EU-a za oporavak od pandemije moraju biti oblikovane prema potrebama mlade generacije “čije je živote pandemija dramatično izmijenila”, dodao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen naglasila je potencijal sredstava u sklopu instrumenta “EU sljedeće generacije”, rekavši da bi oni mogli biti presudni za oblikovanje zelenijih, digitalnijih i sveobuhvatnijih gospodarstava EU-a. Dodala je da bi nacionalni parlamenti trebali “iskoristiti priliku” kako bi ove fondove iskoristili za razvoj svojih država i napravili iskorak u odnosu na politike prije pandemije.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde istaknula je važnost daljnje zaštite ekonomija, istovremeno radeći na njihovoj transformaciji. Također je istaknula važnost fondova za oporavak i potrebu da nacionalna razina preuzme svoju odgovornost.
