Jedna od posljedica koncentriranja velike financijske moći i političkog utjecaja nekog pojedinca ili grupe je svakako potpuna medijska i politička nedodirljivost. Imali smo tako prilike gledati brojne „nedodirljive“ u Hrvatskoj posljednjih tri desetljeća, poput svojevremeno Ive Sanadera ili Ivice Todorića, no kriminal i malverzacije kojima su se održavali na poziciji moći na kraju su ih ipak stajale statusa, ugleda i bogatstva koje su usput prigrabili. Politička i medijska nedodirljivost očituje se u potpunom izostanku medijskog propitivanja poslovnih operacija, afera, sukoba interesa i bilo čega što bi moglo dovesti u pitanje njihov politički ili financijski položaj i potpuna servilnost dijela medija, privatnih i javnih koji pod okriljem zaštite nedodirljivosti moćnika ostvaruju svoje financijske interese.
Klan Hanžeković: Medijski i ovršni moguli sa jakim političkim vezama
Danas taj status potpune nedodirljivosti uživa klan Hanžekovićevih, ovršnih i medijskih mogula koji su različitim operacijama u proteklim desetljećima ovladali najunosnijim i najutjecajnijim biznisima u čitavoj državi. Ovrhe građana i mediji postali su njihovi ključni biznisi, savršeno se nadopunjujući, s jedne strane medijski utječući na izborne procese i donošenje zakona, a s druge dobivajući multimilijunske ugovore sa javnim tvrtkama za provođenje ovrha nad građanima.
Smrću kod mnogih građana omražene glave obitelji Hanžeković, Marijana Hanžekovića u siječnju 2018. godine završila je jedna era, no tranzicija moći sa glave obitelji na nasljednike prošla je skladno i po očito unaprijed određenom scenariju. Marijan Hanžeković je u trenutku smrti bio svakako jedna od najmoćnijih osoba u državi, politički povezan sa vrhovima državne vlasti, vlasnik najveće medijske kuće i najveće odvjetničke kompanije u zemlji, sa unosnim ugovorima i desecima milijuna kuna prihoda. Pokojni Hanžeković platio je i jamčevinu od nevjerojatnih 15 milijuna kuna pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću nakon što je ovaj uhićen pod sumnjom za višemilijunsku korupciju i krađu javnog novca.
Nasljednice carstva: Predstečajne nagodbe i fantomske tvrtke
Hanžekovićeve nasljednice, kćeri Dora i Ana, podijelile su očevo carstvo na dva dijela. Dora Hanžeković postala je predsjednica uprave Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri koje je samo u 2019. godini imalo prihode od 53 milijuna kuna i ostvarenu dobit od 12 milijuna kuna. Drugi dio biznisa, onaj medijski, okupljen u Hanza Mediji, odnosno fantomskoj tvrtki KCV savjetovanje, podijeljen je između sestara Ane i Dore. Hanza Media sa temeljnim kapitalom od 141 milijun kuna u vlasništvu je Ane Hanžeković i tvrtke KCV savjetovanje čije su suosnivačice ponovo sestre Ana i Dora Hanžeković.
No, tu nije kraj, Ana Hanžeković je u isto vrijeme na rukovodećim pozicijama u brojnim drugim unosnim biznisima. Članica je nadzornog odbora Optima Telekoma, zamjenica je predsjednika nadzornog odbora Arene i članica uprave Hanza Medije. Njena sestra Dora, pak, osim što je predsjednica uprave Odvjetničkog društva Hanžeković d.o.o. ujedno je i ovlaštenik na poslovnim udjelima u tvrtkama E-kard d.o.o., Hanza savjetovanje d.o.o. i KCV savjetovanje d.o.o.
Deset news portala za politički utjecaj na zakone i zaštitu ovršnih ugovora
Sa prihodima od 351 milijun koliko je Hanza Media ostvarila u 2019. godini, Hanžekovići upravljaju sa najvećim medijskim konglomeratom u Hrvatskoj kojeg već godinama uspješno koriste za medijsku potporu političkim opcijama od kojih očekuju i dobivaju financijske probitke. Hanžekovići istovremeno upravljaju s čak 10 news portala pomoću kojih upravljaju ogromnim dijelom tržišta vijesti što im omogućava kreiranje javnog mnijenja i usmjeravanje političkih procesa u njima željenom smjeru. Tako Hanza medija upravlja portalima Jutarnji list, Novac.hr, Euroactiv.hr, Globus, Slobodna Dalmacija, Dubrovački vjesnik, Zadarski.hr, Šibenski, ali i drugim utjecajnim magazinima poput Glorije i Sportskih novosti.
Ovršni biznis, što je naziv za ugovore sa HRT-om i poduzećima Zagrebačkog holdinga o provođenju ovrha nad građanima možda je postao i zaštitni znak Hanžekovića posljednjih deset godina. Podatak da HRT godišnje ovrši preko 100.000 građana po osnovi pretplate, uglavnom umirovljenika i nezaposlenih građana, upućuje na činjenicu da Hanžeković samo na ovrhama zarađuju desetke milijuna kuna. Ugovori sa Holdingom su tajni, kao i oni sa HRT-om, a ostaje za vidjeti hoće li novi gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević iste objaviti kako bi građani vidjeli uvjete po kojima plaćaju njihove ovršne usluge.
Uhodan biznis: Kćerka ovršuje, a majka izdaje rješenja o ovrsi
No, Dora i Ana nisu jedine nasljednice ovršnog carstva, u unosni ovršni biznis uključena je i njihova majka Iva Hanžeković Živković, javna bilježnica sa jednim od najvećih prihoda u državi u kategoriji javnih bilježnika. Iz dokumenata kojima raspolažemo vidljivo je da kćerke Hanžeković i njihova majka posluju u nezakonitom tandemu gdje kćerka Dora Hanžeković kao ovrhovoditelj ovršuje, a majka Iva Hanžeković donosi ovršna rješenja. Iako je takvo postupanje strogo zabranjeno jer se radi o apsolutnim razlozima za isključenje i povlači stegovnu odgovornost, kćerki i majci Hanžeković ništa se ne događa.
Sukobi interesa Hanžekovića su posvuda, od provođenja ovrha kćerke i majke Hanžeković do medijskog biznisa kojim već godinama aktivno sprečavaju izmjene Ovršnog zakona kojima bi se ovršni postupak modernizirao, digitalizirao i kojim bi se iz njega izbacili odvjetnički troškovi, a time ujedno i izbili deseci milijuna kuna iz džepova Hanžekovića i ostalih u ovršnom hranidbenom lancu.
Stručnjak za korupciju: U pravnoj državi obje bi bile u zatvoru
O povlaštenom položaju Hanžekovića u hrvatskom pravnom sustavu i slučaju ovršivanja građana na način da kćerka predlaže ovrhu, a majka donosi rješenje o ovrsi upitali smo za komentar i poznatog hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu, bivšeg suca Trgovačkog suda i najvećeg hrvatskog stručnjaka za borbu protiv korupcije, Mislava Kolakušića.
„Da je Hrvatska pravna država obje bi završile u zatvoru, u polupravnoj državi bi im isti dan uzeli licence, a u Hrvatskoj je to potpuno normalno i zato jesmo jedna od najsiromašnijih država u Europskoj uniji“, jasan je Kolakušić koji je upravo na borbi protiv korupcije osvojio mandat u Europskom parlamentu u kojem je danas najaktivniji i najpraćeniji hrvatski zastupnik.
