Fotografija: Pixabay
Čak 90 posto Europljana slaže se da bi se politički odgovor Unije trebao usredotočiti na što veće smanjenje emisija stakleničkih plinova i kompenziranje preostalih emisija kako bi se do 2050. postigla klimatska neutralnost. 87 posto ispitanika smatra da je važno postaviti ambiciozne ciljeve za povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, a isto toliko ispitanika misli da je za poboljšanje energetske učinkovitosti važna potpora EU-a.
“Usprkos pandemiji i ekonomskim poteškoćama, Europljani i dalje podržavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena. Shvaćaju da su klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti dugoročan problem te očekuju da industrija, vlade i Unija nešto poduzmu. I političari i poduzeća trebali bi povesti računa o rezultatima istraživanja Eurobarometra. Oni motiviraju i Komisiju da dovrši rad na zakonodavnom paketu za cilj od 55 posto koji ćemo predstaviti u narednim tjednima, kako bismo bili sigurni da ćemo ostvariti klimatske ciljeve”, izjavio je izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan Frans Timmermans.
Većina građana EU-a, odnosno njih 64 posto, već nastoji smanjiti vlastiti negativni utjecaj na klimu i svjesno odabire održiv način života. Na pitanje o tome tko je odgovoran za borbu protiv klimatskih promjena građani su istaknuli da su, uz individualno djelovanje, važne strukturne reforme na razini vlada (63 %), poduzeća i industrije (58 %) te EU-a (57 %). Čak 81 posto slaže se da je potrebno izdvojiti više javnih financijskih sredstava za čistu energiju, čak i ako se zbog toga smanje subvencije za fosilna goriva, a tri četvrtine smatra da bi se ulaganja u gospodarski oporavak trebala prije svega iskoristiti za novo zeleno gospodarstvo.
Slažu se da borba protiv klimatskih promjena donosi i nove mogućnosti građanima EU-a i njegovom gospodarstvu. Naime, njih 78 posto slaže se da će ona biti plodno tlo za inovacije, zbog kojih će europska poduzeća biti konkurentnija. Jednak broj ispitanika slaže se da promicanje stručnosti EU-a u području čistih tehnologija izvan Unije može ići u prilog povećanju zaposlenosti u EU-u, dok 70 posto vjeruje da smanjenje uvoza fosilnih goriva može biti korisno za gospodarstvo. Nešto više ispitanika (74 %) slaže se da financijske posljedice štete, koja će nastati zbog klimatskih promjena, znatno nadilaze ulaganja potrebna za zelenu tranziciju.
U posebnom istraživanju Eurobarometra, provedenom od 15. ožujka do 14. travnja 2021., ispitano je 26 669 građana iz različitih socijalnih i demografskih skupina i svih 27 država članica.
Europski zeleni plan glavni je politički prioritet Europske komisije. Europski parlament i države članice na temelju prijedloga Komisije obvezale su se da će EU do 2050. biti klimatski neutralan i da će se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova smanjiti za najmanje 55 posto u odnosu na 1990.
Te su obveze sadržane u europskom propisu o klimi, koji je potpisan 30. lipnja 2021. Kako bi se one ispunile, Komisija će 14. srpnja 2021. predstaviti paket zakonodavnih prijedloga za cilj od 55 posto. Riječ je o sveobuhvatnoj reformi zakonodavstva u području klime i energije, koja će uključivati revizije postojećih propisa i niz novih instrumenata.
