Focus News Magazin
  • Hrvatska
  • COVID-19
  • Gospodarstvo
  • EU Parlament
  • EU Komisija
  • HR zastupnici
No Result
View All Result
Focus News Magazin
  • Hrvatska
  • COVID-19
  • Gospodarstvo
  • EU Parlament
  • EU Komisija
  • HR zastupnici
Focus News Magazin
No Result
View All Result

NATO ‘izdao’ Rusiju šireći se na istok?

Focus Autor Focus
2 veljače, 2022

Rute, Trudeau, Macron i Johnson ulovljeni u razgovoru o Trumpu (Foto: Twitter)

Share on Facebook

Kremlj tvrdi da je Zapad prekršio obećanje iz 1990-ih da se NATO neće širiti i time opravdava prijetnje o invaziji na Ukrajinu.

Rusija od NATO-a ustrajno traži da se ne širi na istočnu Europu i da joj obeća da neće uključiti Ukrajinu u savez.

Međutim, NATO ne odustaje od politike “otvorenih vrata”, što znači da bilo koja država koja ispunjava kriterije može postati nova članica.

SAD i NATO odbacili su ruske sigurnosne zahtjeve u pisanom odgovoru kojeg je Kremlju prošlog tjedna poslao američki ambasador u Rusiji.

Dok trenutni sukob između Rusije i Zapada proizlazi iz raznih optužbi sa obiju strana, argument o  izdaji sa Zapada desetljećima se ističe u retorici iz Moskve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u govoru na Konferenciji o sigurnosti u Minhenu 2007. godine optužio zapadne sile da su širenjem NATO-a na baltičke zemlje tri godine ranije prekršile obećanje s početka 1990-ih.

“Šta se dogodilo s garancijama naših zapadnih partnera nakon raspuštanja Varšavskog pakta?”, pitao se tadak.

Nakon pada Sovjetskog saveza, NATO nije prestao primati nove članice.

Godine 1990. imao je 17 članica, a danas ih ima 30, među kojima ih je nekoliko koje su nekada bile u sastavu Varšavskog pakta, predvođenog tadašnjim SSSR-om.

Kako bi razumjeli zašto Moskva govori o izdaji, valja se prisjetiti dogovora između američkog ministra vanjskih poslova Jamesa A. Bakera i bivšeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova tokom njihovog sastanka 9. februara 1990. godine.

Raspravljajući o statusu ujedinjene Njemačke, spomenuti dvojac se složio da se NATO neće proširiti na teritorij Istočne Njemačke, a isto je obećanje ponovio i generalni sekretar NATO-a 17. maja iste godine u Briselu.

Rusija i zapadne zemlje uspjele su u septembru 1990. godine sklopiti sporazum koji je dozvolio NATO-u da pozicionira svoje trupe iza “Željezne zavjese”.

Međutim, taj se dogovor odnosio samo na ujedinjenu Njemačku.

Daljnja proširenja prema istoku Starog kontinenta tada su se činila nezamislivima.

  • “SSSR je još uvijek postojao i istočnoevropske zemlje još su bile uključene u sovjetske strukture kao što je Varšavski pakt, koji je službeno raspušten u julu 1991. godine”, rekla je Amelie Zima, doktorica političkih nauka iz Centra za istraživanje međunarodnih odnosa.
  • “Ne možemo govoriti o izdaji, jer se tek trebao zbiti niz događaja koji će promijeniti  odnose moći u Europi”, dodala je.

Ukratko, kada su zapadni saveznici nudili “garancije” o kojima je Putin govorio, niko nije mogao predvidjeti kolaps SSSR-a i historijske promjene koje će uslijediti.

“Pored toga, radi se o usmenom obećanju, koje nije zapisano u sporazumu”, prisjetio se Oliver Kempf, naučni saradnik Fodnacije za strateška istraživanja.

“Do prekretnice u politici širenja NATO-a došlo je mnogo kasnije, 1995. godine, na zahtjev istočnoevropskih država.”

Iste je godine NATO objavio studiju o proširenju, prije nego što je počeo pregovore o članstvu s Mađarskom, Poljskom i Češkom, do kojih je došlo dvije godine kasnije.

Spomenute su zemlje u Sjevernoatlantski savez ušle 1999. godine.

Uključivanje tri nove članice izazvalo je nesuglasice unutar NATO pakta, što je u suprotnosti s ruskim mitom o izdaji Zapada.

“Čak i unutar američke administracije bilo je mišljenja prema kojima se NATO ne bi trebao širiti, zato što bi mogao postati preveliki finansijski teret, a uz to bi izgubio na efikasnosti”

Pitanje proširenja NATO-a godinama podiže tenzije između SAD-a i njenih saveznica, s jedne strane, i Rusije, s druge strane.

Nakon što je Gruzija iskazala ambicije prema NATO-u i Europskoj uniji u augustu 2008. godine, Moskva je odmah pružila podršku proruskim separatistima u samoproglašenim autonomnim republikama Južnoj Osetiji i Abhaziji.

Rusi su s velikim oprezom pratili instaliranje proturaketnog štita u Rumuniji prije šest godina.

Sličnu bazu NATO ima i u Poljskoj.

Obje su zemlje danas članice Sjevernoatlantskog saveza.

Vlade zapadnih zemalja poručuju da Rusija nema razloga za brigu te neprekidno naglašavaju odbrambeni karakter NATO-a.

  • “Rusi teško prihvataju širenje NATO saveza, ali zaboravljaju da su 1997. godine potpisali dokument kojim su se obje strane obvezale da će čuvati mir i sigurnost na euroatlantskom području te da će osigurati teritorijalni integritet svim članicama Euroatlantskog partnerskog vijeća”

Krim

Četvrt stoljeća kasnije, potencijalni ulazak Ukrajine u članstvo NATO-a za Rusiju je “crvena linija” koja se ne smije prijeći, što je vidljivo u retorici koju Moskva koristi u kontekstu ukrajinske krize.

Nekadašnja “žitnica Sovjetskog saveza” trenutno ima status “zemlje partnera” s NATO-om.

No, pred Kijevom je dug put prije nego što će zadovoljiti kriterije za punopravno članstvo.

  • “Jedno od glavnih pravila NATO-a je da zemlje članice moraju imati riješena sva granična pitanja, kako se saveznici ne bi morali baviti novom krizom. Dok god se ne riješi spor s Rusijom oko Krima, malo je vjerovatno da će Ukrajina ući u NATO”, poručio je Kempf.
Prethodni članak

Peticija protiv rata u Ukrajini

Sljedeći članak

Vlasti u BiH troše milijune javnog novca na financiranje sumnjivih organizacija

Povezani Članci

EP: Srbija nazaduje, zabrinuti smo zbog jačanja utjecaja Rusije i Kine
Vijesti

Vučićeva bahatost bez obzira i granica

28 ožujka, 2022
Jens Stoltenberg
Vijesti

Stoltenberg produžuje mandat za godinu dana zbog rata u Ukrajini

24 ožujka, 2022
Ukrajina
Vijesti

Rusija usporila invaziju na Ukrajinu?

17 ožujka, 2022
Vijesti

Francuski borbeni avioni od danas će letjeti iznad BiH i Balkana

7 ožujka, 2022
Vijesti

Macron: Putin je izabrao rat s Ukrajinom

3 ožujka, 2022
Vijesti

Rusi protiv Putina

28 veljače, 2022

IZ MINUTE U MINUTU

Vučićeva bahatost bez obzira i granica

prije 36 minuta

Stoltenberg produžuje mandat za godinu dana zbog rata u Ukrajini

prije 4 dana

Rusija usporila invaziju na Ukrajinu?

prije 2 tjedna

Francuski borbeni avioni od danas će letjeti iznad BiH i Balkana

prije 3 tjedna

Macron: Putin je izabrao rat s Ukrajinom

prije 4 tjedna

Rusi protiv Putina

prije 4 tjedna
  • Brexit
  • EU Proračun
  • Poduzetništvo i industrija
  • Pravosuđe
  • Proširenje EU-a
  • Zaštita okoliša
  • Zdravlje
  • Gospodarstvo
  • Hrvatska
  • Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu
  • Bankarske i financijske usluge
  • Granice i sigurnost
  • Klimatska politika
  • Migracije i azil
  • Poduzetništvo i industrija
  • Poljoprivreda i ruralni razvoj
  • Vanjski poslovi i sigurnosna politika
  • Hrvatska
  • COVID-19
  • Gospodarstvo
  • EU Parlament
  • EU Komisija
  • HR zastupnici
No Result
View All Result

© 2019 Focusonline.eu

  • Uvjeti korištenja
  • Politika privatnosti
  • Impressum
  • Oglašavanje
No Result
View All Result
  • Hrvatska
  • COVID-19
  • Gospodarstvo
  • EU Parlament
  • EU Komisija
  • HR zastupnici

© 2019 Focusonline.eu