Europska komisija

Komisija je europska institucija s isključivim pravom zakonodavne inicijative i važnim izvršnim ovlastima u područjima kao što su tržišno natjecanje i vanjska trgovina. Glavno je izvršno tijelo Europske unije, a čini je Kolegij povjerenika sastavljen od po jednog povjerenika iz svake države članice. Komisija se sastoji od po jednog povjerenika iz svake države članice. Ugovorom iz Lisabona prvotno je predviđeno da od 1. studenog 2014. broj povjerenika odgovara broju dviju trećina država članica. Istovremeno je uvedena i određena fleksibilnost tako što je Europskom vijeću dopušteno da odredi konačni broj povjerenika. Prije drugog irskog referenduma o Ugovoru iz Lisabona iz 2009., Europsko je vijeće odlučilo da će se Komisija i dalje sastojati od onoliko članova koliko je država članica. Parlament bira predsjednika većinom glasova svojih članova. Europski parlament glasovanjem daje suglasnost za cjelokupni sastav Komisije: predsjednika i druge članove Komisije, uključujući Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, a zatim ih Europsko vijeće imenuje kvalificiranom većinom. Mandat članova Komisije traje 5 godina i može se obnoviti. Članovi Komisije: svoje dužnosti moraju vršiti posve neovisno, u općem interesu Unije, što znači da ne smiju tražiti niti primati upute bilo koje vlade ili drugog vanjskog tijela; ne smiju se baviti nijednim drugim zanimanjem, bilo da je ono plaćeno ili ne. Sud povjerenike može razriješiti dužnosti na zahtjev Vijeća ili same Komisije ako prekrše bilo koju od ovih obaveza ili ih se proglasi krivim za ozbiljnu povredu dužnosti. Komisija je kolektivno odgovorna Parlamentu. Ako Parlament prihvati prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Komisiji, ostavku moraju podnijeti svi njezini članovi. Komisija djeluje pod političkim vodstvom svojeg predsjednika koji donosi odluke o njezinoj unutarnjoj organizaciji. Predsjednik povjerenicima dodjeljuje različite resore unutar Komisije. Svaki je povjerenik tako zadužen za određeni resor te ima nadležnost nad odgovarajućim administrativnim odjelima. Nakon što ih Kolegij odobri, predsjednik između povjerenika imenuje potpredsjednike. Komisija ima Glavno tajništvo koje se sastoji od 33 glavne uprave i 11 posebnih službi, uključujući i Europski ured za borbu protiv prijevara, Pravnu službu, Povijesni arhiv i Ured za publikacije. Osim u nekoliko iznimaka, Komisija odluke donosi većinom glasova. Komisija, prema općim pravilima, ima isključivo pravo na inicijativu u pravnim postupcima Unije te na sastavljanje zakonodavnih prijedloga koje će usvojiti dvije institucije s pravom odluke, a to su Europski parlament i Vijeće - Komisija sastavlja te Vijeću i Parlamentu podnosi zakonodavne prijedloge (uredbe i direktive) nužne za provedbu ugovora. Komisija sastavlja prijedlog proračuna te ga predlaže Vijeću i Parlamentu. Na temelju mandata Vijeća Komisija je odgovorna za vođenje pregovora o međunarodnim sporazumima. U kontekstu Ekonomske i monetarne unije, Komisija sudjeluje u upravljanju Europskom monetarnom unijom. U kontekstu zajedničke vanjske i sigurnosne politike, mnoge nadležnosti iz ovog područja prenesene su s Komisije na Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu. Visoki predstavnik ujedno je i potpredsjednik Komisije. Komisija osigurava propisno provođenje Ugovora i svih odluka koje su donesene u tu svrhu (sekundarno zakonodavstvo), što je njezina uloga kao čuvarice Ugovora. Komisije ima ovlast izvršenja proračuna i provedba pravila o tržišnom natjecanju, te izvršava ovlasti koje su joj dodijeljene za provođenje zakonodavnih akata koje su usvojili Vijeće i Parlament (donošenjem provedbenih i delegiranih uredbi). Komisiju ima ovlast državama članicama prema potrebi uputiti odgovarajuće direktive i odluke, davati preporuke ili podnositi izvješća i mišljenja. Komisija je glavni sugovornik Parlamenta u zakonodavnim i proračunskim pitanjima. Parlamentarni nadzor programa rada Komisije i njegove izvedbe ima sve veću važnost za jamčenje većeg demokratskog legitimiteta upravljanja Unijom.

Page 1 of 7 1 2 7