Mađarska i Poljska blokiraju dogovor EU o migracijama


Čelnici država članica Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o tekstu zaključaka o migracijama na dvodnevnom samitu u Bruxellesu. Protivljenje Mađarske i Poljske spriječilo je usvajanje zaključaka, pa je tekst umjesto toga objavljen kao izjava predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Mađarska i Poljska su izrazile svoje neslaganje s tekstom zaključaka o migracijama. Ključni razlog njihovog protivljenja leži u njihovom zahtjevu da se odluke o pitanjima migracija donose konsenzusom, umjesto kvalificiranom većinom kako je predviđeno pravilima Europske unije.

Na nedavnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u Luxembourgu, usvojeni su ključni dijelovi pakta o migracijama i azilu, poput Uredbe o upravljanju azilom i migracijama te Uredbe o postupcima azila. Međutim, Mađarska i Poljska su glasale protiv tih odluka, dok su ostale države članice podržale kvalificiranu većinu.

Mađarska i Poljska su sada pokušale promijeniti tekst zaključaka Europskog vijeća kako bi se uveo zahtjev za konsenzusom. Ovim potezom bi se dovedeno u pitanje usvajanje zajedničkog stajališta o migracijama i azilu. Međutim, ovim trenutnim događanjem neće se mijenjati ništa, a španjolsko i belgijsko predsjedništvo nastojat će postići dogovor s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona o migracijama prije europskih izbora sljedeće godine.

Glavni spor između Mađarske, Poljske i ostalih država članica odnosi se na princip obvezujuće solidarnosti. Usvojeno zajedničko stajalište predviđa strože postupke azila na vanjskim granicama za migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, te njihovo vraćanje u zemlje podrijetla ili tranzita. Osim toga, prema tom stajalištu, svaka država članica morala bi prihvatiti određeni broj migranata godišnje, ili ako ne želi, uplatiti financijski doprinos u zajednički fond za svakog odbijenog migranta.

Ako se zakoni o migracijama usvoje, Mađarska i Poljska će biti obvezne provoditi te zakone, što je upravo ono s čime se ove dvije zemlje najviše protive.

Ova situacija ukazuje na duboke podjele unutar Europske unije po pitanju migracija. Mađarska i Poljska smatraju da bi odluke o migracijama trebale biti donesene konsenzusom, što znači da bi svaka država članica imala pravo veta. S druge strane, ostale države članice podržavaju kvalificiranu većinu kao način donošenja odluka o migracijama, kako bi se osigurala učinkovitost i brzina djelovanja EU-a u suočavanju s izazovima migrantske krize.

Obvezujuća solidarnost, koja je ključna odrednica usvojenog zajedničkog stajališta, predstavlja sredstvo za ravnomjernu raspodjelu tereta među državama članicama. Ideja je da sve zemlje EU-a podijele odgovornost za prihvat i integraciju migranata, umjesto da se veći teret svali na zemlje koje su prve na migrantskoj ruti. Međutim, Mađarska i Poljska smatraju da odluke o prihvatu migranata trebaju biti prepuštene nacionalnom suverenitetu i da ne bi trebale biti nametnute izvana.

Ova blokada dogovora o migracijama može imati ozbiljne posljedice za daljnje napore EU-a u rješavanju izazova vezanih uz migracije. Nedostatak zajedničkog stava i sporovi između država članica o ovom pitanju mogu oslabiti povjerenje među članicama i otežati donošenje odluka u budućnosti.

Iako će španjolsko i belgijsko predsjedništvo pokušati postići dogovor s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona o migracijama, ova blokada ukazuje na potrebu za daljnjim razgovorima i pregovorima kako bi se pronašao kompromis koji će zadovoljiti sve države članice. U suprotnom, EU bi mogao biti suočen s produbljenim podjelama i otežanim djelovanjem u pogledu migracija, što bi moglo imati negativne posljedice na stabilnost i koheziju Unije.